Sve vesti

Povratak crnog ibisa

Specijalni rezervat prirode „Obedska bara“ je prostrani močvarno-šumski kompleks koji se nalazi u jugoistočnom Sremu, između reke Save i naselja Kupinovo, Obrež i Grabovci i prostire se na površini od 9.820 hektara. Pri visokom vodostaju reke Save, Obedska bara je povezana sa njom kanalima Vok, Revenica i Vranj, dok tokom niskih vodostaja Save voda otiče

Carsko zimovalište ptica

Specijalni rezervat prirode „Stari Begej-Carska bara” nalazi se na aluvijalnoj ravni Begeja i Tise, nedaleko od Zrenjanina. Ovaj rezervat je uvršen na listu Međunarodno značajnih prirodnih dobara u Srbiji u skladu s „Konvencijom o zaštiti močvarnih područja od međunarodnog značaja, naročito kao staništa ptica močvarica”, poznatijom kao Ramsarska konvencija. U prošlosti ovde se nalazilo jedno

Kod carice svih endemita

Nacionalni park „Tara” pokriva najveći deo planine Tare, koja se nalazi na krajnjem zapadu Srbije, u lakatastoj okuci reke Drine. Proglašena je za nacionalni park 1981. godine, na površini od 19.200 ha. Područje Nacionalnog parka „Tara”, zajedno sa Zaovinama i Parkom prirode „Šargan – Mokra Gora”, čini okosnicu budućeg rezervata biosfere Drina. Tara predstavlja visoku,

Ostrvo u niziji

Obuhvata najviše grebenske delove brdskog masiva Fruške gore, najdominantnijeg uzvišenja koje se kao zeleno ostrvo uzdiže na južnoj granici Panonske nizije, uz samu obalu Dunava. Prostire se na površini od 25.393 ha, i sa zaštitnom zonom od 66.090 ha. Naš najstariji Nacionalni park, proglašen još 1960. godine, čuven je po svojim pitomim padinama, stoletnim šumama

Gvozdena kapija na Dunavu

U severoistočnoj Srbiji, na granici sa Rumunijom, prostire se Nacionalni park „Đerdap”, na površini od 63.000 ha, proglašen 1974. godine. Osnovni prirodni fenomen područja je grandiozna Đerdapska klisura Dunava, najduža i najveća klisura probojnica u Evropi. Đerdapsku klisuru čine četiri manje klisure (Golubačka, Gospođin vir, Kazan i Sipska klisura) i tri kotline (Ljupkovska, Donjomilanovačka i

Ko i kako troši novac iz „zelenog” fonda u Boru?

Poštovani čitaoci kao što vam je poznato Institut za održivi razvoj i zaštitu životne sredine „Zeleni krug” i Magazin EKOlist su minulih godina istraživali kako se troši eko dinar u Subotici, Apatinu, Odžacima, Požarevcu, Pančevu, Leskovcu, Sremskoj Mitrovici, Nišu, Užicu i Vršcu. Tu praksu nastavljamo i ove godine kroz projekat „Ko i kako troši novac

Temelji u načelima preventivnog delovanja

Politika životne sredine EU ima za cilj da promoviše održivi razvoj i očuva životnu sredinu za sadašnje i buduće generacije. Kako se navodi u brošuri „35 koraka ka Evropskoj uniji” (izdanje Informacionog centra EU u Beogradu u saradnji sa Pregovaračkim timom za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji), direktne koristi koje donosi ova

IPA: Monitornig voda, uređenje Vizitorskog centra i monitoring invazivnih vrsta

Javno preduzeće „Palić-Ludaš” realizuje tri IPA prekogranična projekta između Srbije i Mađarske. U okviru projekta „Održivo upravljanje vlažnim staništima prekograničnog vodozahvata jezera Palić i Ludaš” realizuje se monitoring voda. Direktorka JP „Palić-Ludaš” Marta Dobo objašnjava da su uključeni samo kao partneri, dok je glavni partner u Srbiji Građevinski fakultet u Subotici, Univerziteta u Novom Sadu,

Ispaša na Ludašu: Podolsko goveče i koze

Svetski dan močvarnih područja u svetu obeležava se 2. februara, a ovogodišnji slogan glasi: „Vlažna područja: ključ suočavanja sa klimatskim promenama”. U Vojvodini se nalazi magično i bajkovito Ludaško jezero koje je 28. marta 1977. godine proglašeno Ramsarskim staništem. Predstavlja raj za ornitologe zbog staništa za gnežđenje ptica i istraživačke ornitološke stanice. Sandra Čokić Reh,

Konferencija o ekološkoj bezbednosti – Uozbiljimo se!

Ove jeseni na Fakultetu političkih nauka 9. i 10. novembra održava se prva po redu “Konferencija o ekološkoj bezbednosti – Uozbiljimo se!” Tokom dva dana Konferencije učesnici će biti u mogućnosti da prisustvuju na 4 panela na kojima će se razgovarati o zagađenosti vode, vazduha, zemljišta, ulozi mladih u ovim pitanjima, bio i eko terorizmu

Bačkotopolsko jezero proglašeno za najčistije u Vojvodini

Da bi danas svi uživali u predivnoj prirodi, prethodila je borba ekologa, ribolovaca i građana, a Odluku o zaštiti Parka prirode „Bačkotopolske doline” Skupština opštine Bačka Topola usvojila je 2017. godine…   Skriveni biser na severu Srbije polako postaje jedno od omiljenih izletišta Bačke. Bačkotopolsko jezero proglašeno je za najčistije jezero u Vojvodini. Formirano je

Ekološka mreža

Ekološka mreža je biološka veza ekološki značajnih područja (zaštićenih prirodnih i približno prirodnih područja) i njihovih tampon zona, koje su povezane ekološkim koridorima. Tampon zone su prostori čija je funkcija da zaštite središnje zone i koridore od štetnih spoljnih uticaja po biodiverzitet, kao što su zagađenja vazduha i vode, isušivanje zemljišta, požari i sl. 5,