Globalni imperativ

Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (United Nations Environment Programme – UNEP) sada već daleke 2008. godine pokrenule su Inicijativu za zelenu ekonomiju (Green Economy Initiative – GEI). Ona se sastojala od globalnih istraživanja i pomoći državama, podstičući kreatore politike da podrže investicije u životnu sredinu, a sve u kontekstu održivog razvoja. Zahvaljujući ovoj inicijativi,

Inkluzivnom poljoprivredom do održivosti

Inkluzivna zelena ekonomija (IGE) razvila se iz ranijih istraživanja i rada na zelenoj ekonomiji. U svom najjednostavnijem obliku, takva ekonomija ima nisku emisiju ugljenika, efikasna je i čista u proizvodnji, ali uključuje i potrošnju i rezultate, zasnovane na deljenju, kružnosti, saradnji, solidarnosti, otpornosti, mogućnostima i međuzavisnosti. Fokusirana je na proširivanje mogućnosti i izbora za nacionalne

Biomasa – korak ka održivosti

Korišćenje energije u poljoprivredi, a naročito energije iz fosilnih goriva na veoma je visokom nivou, pa je neophodno što hitnije uspostavljati nova rešenja i uvoditi nove tehnologije, što će posledično obezbediti značajne uštede resursa i smanjiti negativne uticaje i emisije. Zbog visokih troškova ove vrste tehnologija, naši poljoprivrednici najverovatnije neće moći da ih proušte, ali

Izazovi cirkularne poljoprivrede u Vojvodini

Poljoprivredna proizvodnja jedan je od najvećih zagađivača na planeti. Upotreba hemijskih sredstava u povrtarstvu, voćarstvu i ratarstvu, kao i emisije metana u stočarskoj proizvodnji, predstavljaju izvore velikog dela zagađenja voda, zemljišta i vazduha. Uticaj poljoprivredih delatnosti na ekosisteme i biodiverzitet je razarajuć. Upravo je zbog toga zaštita životne sredine primaran cilj moderne poljoprivrede. Kako poljoprivreda

Može li naša specifičnost da bude i naša prednost?

Specifičnost vojvođanske privredne je pretežno poljoprivredna proizvodnja na velikim površinama, što podrazumeva eksploataciju dostupnih prirodnih resursa, njihovu preradu, oblikovanje u finalne ili poluproizvode, distribuciju i upotrebu i, konačno, odlaganje. Ovakav, „linearni model privrede”, i pored niza mera koje mogu da se upotrebe u konvencionalnom agraru – na duge staze – nije održiv. Budući da je

Biološka raznolikost Vojvodine u 21. veku

Godine 1992. u Rio de Žaneiru na „Samitu o Zemlji” usvojena je značajna deklaracija koja institucionalizuje koncept održivog (usklađenog) razvoja koji neće biti na štetu očuvanja biološke, geološke i predeone raznovrsnosti. Na konferenciji je doneta čuvena „Agenda 21” koja predstavlja program aktivnosti u 21. veku radi sprečavanja daljeg uništavanja životne sredine. Takođe, tada je doneta

Biodiverzitet Vojvodine

Proces postepenog izumiranja jednih i nastajanje drugih vrsta predstavlja normalan evolutivni proces. Međutim, brzina izumiranja mnogih vrsta se poslednjih godina drastično ubrzala i stručnjaci veruju da se sada odvija najveći proces izumiranja vrsta od nestanka dinosaurusa pre 65 miliona godina. Različite procene stepena ugroženosti i brzine iščezavanja organskih vrsta dobijaju svakim danom sve dramatičnije razmere.

Vojvođansko prirodno bogatstvo

U poslednjih godina evidentno je poboljšanje promocije, popularizacije i zaštite, a pogotovo mera aktivne zaštite na revitalizaciji staništa, što se prevashodno ostvaruje kroz finansijska sredstva Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine uz stručnu pomoć Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode i rada upravljača zaštićenih područja. Čišćenje livada, izmuljivanje bara, suzbijanje invazivnih vrsta, revitalizacija

Kako se štiti prirodno bogatstvo Vojvodine

Sistem očuvanja prirode – režimi zaštite, uspostavljanje zaštićenih područja, upravljanje i kontrola – utvrđen je Zakonom o zaštiti prirode i aktima nadležnih organa o zaštiti pojedinih prirodnih dobara. Registar zaštićenih prirodnih dobara vode Zavod za zaštitu prirode Srbije i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, koji sprovode postupak revizije i kategorizacije svih prirodnih dobara i pripremaju

Vojvodina sve bliža cilju od 12% pod zaštitom

Vojvodina se odlikuje izuzetno bogatom prirodnom i kulturnom baštinom. Кrase je jedninstvene prostorne celine izrazitog geološkog nasleđa, iskonskih predela, očuvanih prirodnih staništa, počevši od onih travnih, slatinastih, pustara i peščara, vlažnih livada, močvara, bara i ritova, pa sve do prostranih autohtonih poplavnih šuma, vodenih tokova i jezera. Takva staništa pružaju utočište bogatom biodiverzitetu, velikom broju

Završena ugradnja hidromašinske opreme na potisnom kanalizacionom cevovodu od crpne stanice „Bogatić“ do izliva u reku Savu

Radovi na ugradnji hidromašinske opreme na potisnom kanalizacionom cevovodu od crpne stanice „Bogatić“ do izliva u reku Savu završeni su 25. januara. Radovi opremanja šahti hidromašinskom opremom na položenom cevovodu udužini oko 12 kilometara iznosili su 18 miliona dinara, a obezbeđeni su u budžetu Opštine Bogatić. Kada vremenske prilike dozvole, očekuje se nastavak radova na

Projekat zagrevanja javnih ustanova na daljinsko grejanje sa bušotine BB1 u Bogatiću

Plastične predizolovane cevi za razvod tople vode, nemačke kompanije REHAU, stigle su 15. januara u Bogatić a Projekat zagrevanja javnih ustanova na daljinsko grejanje sa bušotine BB1 u Bogatiću bi uskoro trebalo da uđe u fazu finalne realizacije. Ugovor o izgradnji sistema potpisan je krajem prošle godine, oprema je dopremljena, pa bi narednog leta poslovi trebalo da

Zaštita od poplava u opštini Bogatić

Radovi na kanalskoj mreži i zaštiti od poplava obavljaju se ove jeseni u opštini Bogatić. Po projektu za koji su sredstva za tekuću godinu, u visini od 15 miliona dinara, obezbeđena od strane Ministarstva poljoprivrede, između Bogatića i Klenja, trebalo bi da počne dalje kopanje Srednjemačvanskog kanala. U toku su poslovi na čišćenju Zelene Bare u