Globalni imperativ

Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (United Nations Environment Programme – UNEP) sada već daleke 2008. godine pokrenule su Inicijativu za zelenu ekonomiju (Green Economy Initiative – GEI). Ona se sastojala od globalnih istraživanja i pomoći državama, podstičući kreatore politike da podrže investicije u životnu sredinu, a sve u kontekstu održivog razvoja. Zahvaljujući ovoj inicijativi,

Inkluzivnom poljoprivredom do održivosti

Inkluzivna zelena ekonomija (IGE) razvila se iz ranijih istraživanja i rada na zelenoj ekonomiji. U svom najjednostavnijem obliku, takva ekonomija ima nisku emisiju ugljenika, efikasna je i čista u proizvodnji, ali uključuje i potrošnju i rezultate, zasnovane na deljenju, kružnosti, saradnji, solidarnosti, otpornosti, mogućnostima i međuzavisnosti. Fokusirana je na proširivanje mogućnosti i izbora za nacionalne

Biomasa – korak ka održivosti

Korišćenje energije u poljoprivredi, a naročito energije iz fosilnih goriva na veoma je visokom nivou, pa je neophodno što hitnije uspostavljati nova rešenja i uvoditi nove tehnologije, što će posledično obezbediti značajne uštede resursa i smanjiti negativne uticaje i emisije. Zbog visokih troškova ove vrste tehnologija, naši poljoprivrednici najverovatnije neće moći da ih proušte, ali

Izazovi cirkularne poljoprivrede u Vojvodini

Poljoprivredna proizvodnja jedan je od najvećih zagađivača na planeti. Upotreba hemijskih sredstava u povrtarstvu, voćarstvu i ratarstvu, kao i emisije metana u stočarskoj proizvodnji, predstavljaju izvore velikog dela zagađenja voda, zemljišta i vazduha. Uticaj poljoprivredih delatnosti na ekosisteme i biodiverzitet je razarajuć. Upravo je zbog toga zaštita životne sredine primaran cilj moderne poljoprivrede. Kako poljoprivreda

Može li naša specifičnost da bude i naša prednost?

Specifičnost vojvođanske privredne je pretežno poljoprivredna proizvodnja na velikim površinama, što podrazumeva eksploataciju dostupnih prirodnih resursa, njihovu preradu, oblikovanje u finalne ili poluproizvode, distribuciju i upotrebu i, konačno, odlaganje. Ovakav, „linearni model privrede”, i pored niza mera koje mogu da se upotrebe u konvencionalnom agraru – na duge staze – nije održiv. Budući da je

Biološka raznolikost Vojvodine u 21. veku

Godine 1992. u Rio de Žaneiru na „Samitu o Zemlji” usvojena je značajna deklaracija koja institucionalizuje koncept održivog (usklađenog) razvoja koji neće biti na štetu očuvanja biološke, geološke i predeone raznovrsnosti. Na konferenciji je doneta čuvena „Agenda 21” koja predstavlja program aktivnosti u 21. veku radi sprečavanja daljeg uništavanja životne sredine. Takođe, tada je doneta

Biodiverzitet Vojvodine

Proces postepenog izumiranja jednih i nastajanje drugih vrsta predstavlja normalan evolutivni proces. Međutim, brzina izumiranja mnogih vrsta se poslednjih godina drastično ubrzala i stručnjaci veruju da se sada odvija najveći proces izumiranja vrsta od nestanka dinosaurusa pre 65 miliona godina. Različite procene stepena ugroženosti i brzine iščezavanja organskih vrsta dobijaju svakim danom sve dramatičnije razmere.

Vojvođansko prirodno bogatstvo

U poslednjih godina evidentno je poboljšanje promocije, popularizacije i zaštite, a pogotovo mera aktivne zaštite na revitalizaciji staništa, što se prevashodno ostvaruje kroz finansijska sredstva Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine uz stručnu pomoć Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode i rada upravljača zaštićenih područja. Čišćenje livada, izmuljivanje bara, suzbijanje invazivnih vrsta, revitalizacija

Kako se štiti prirodno bogatstvo Vojvodine

Sistem očuvanja prirode – režimi zaštite, uspostavljanje zaštićenih područja, upravljanje i kontrola – utvrđen je Zakonom o zaštiti prirode i aktima nadležnih organa o zaštiti pojedinih prirodnih dobara. Registar zaštićenih prirodnih dobara vode Zavod za zaštitu prirode Srbije i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, koji sprovode postupak revizije i kategorizacije svih prirodnih dobara i pripremaju

Vojvodina sve bliža cilju od 12% pod zaštitom

Vojvodina se odlikuje izuzetno bogatom prirodnom i kulturnom baštinom. Кrase je jedninstvene prostorne celine izrazitog geološkog nasleđa, iskonskih predela, očuvanih prirodnih staništa, počevši od onih travnih, slatinastih, pustara i peščara, vlažnih livada, močvara, bara i ritova, pa sve do prostranih autohtonih poplavnih šuma, vodenih tokova i jezera. Takva staništa pružaju utočište bogatom biodiverzitetu, velikom broju

Radionica pčelarstva za predškolsku decu Bogatića

Predškolska ustanova „Slava Ković” из Bogatićа je u saradnji sa Regionalnom Razvojnom agencijom Podrinje, Podgorine i Rađevine d.o.o. Loznica i udruženjem pčelara „Mačva” iz Bogatića, učestvovala 12.oktobra u radionici pčelarstva sa tri predškolske grupe u Bogatiću i mešovitom grupom poludnevnog boravka u Bogatiću. Vaspitač poludnevnog boravka Vesna Mijatović i vaspitači pripremno predškolskih grupa u Bogatiću Vesna

Radovi na sanaciji obaloutvrde korita reke Drine u Badovincima

Predsednik Opštine Bogatić, Nenad Beserovac, i načelnik Štaba za vanredne situacije, Miroljub Stanić, obišli su radove na sanaciji obaloutvrde u Badovincima, u potesu Adice. – “Radovi na sanaciji obaloutvrde izvode se u dužini 310 metara i u obaloutvrdu biće ugrađeno 3000 metara kubnih krupnog kamena. Sanaciju obaloutvrde finansira JVP „Srbijavode“ u okviru redovnog održavanja korita

Biciklijada „Biciklom kroz Mačvu 2017”

Četvrta po redu Biciklijada „Biciklom kroz Mačvu 2017”, a treći put u sklopu programa manifestacije „Hajdučkih večeri” održana 6. avgusta u Bogatiću. Okupljanje i upisivanje učesnika počelo je na platou OŠ „Mika Mitrović” u Bogatiću. Vozilo se seoskim putevima, na samom startu prodefilovano je kroz centar Bogatića, zatim je vožnja nastavljena ka selu Sovljak. U