Projekti

Zelenim znanjem ka održivom proizvodu

U okviru projekta „Zeleni puls Danske u Srbiji”, razgovarali smo sa Draganom Prokićem, Izvršnim direktorom DanVit d.o.o. Piše Majda Adlešić.

Danska kompanija DanVit nastala je pre samo trinaest godina sa namerom da se stvori bolja alternativa za tržište u oblasti stočarske proizvodnje a zasnovana na interesovanju prema kompetentnim konsultantskim uslugama, dobrim sastojcima i zdravim mešavinama stočne hrane. Tokom godina, DanVit se širio te je tako pre pet godina oformljeno predstavništvo u Srbiji kao put za saradnju sa ljudima u istočnoj Evropi.
Konsultacije sa zaposlenima DanVit-a odvijaju se kao ravnopravan dijalog na farmama tako da su svaka odluka i rešenje zasnovani na autentičnom primeru. O tome kako predstavništvo ove danske kompanije posluje u Srbiji, u okviru projekta „Zeleni puls Danske u Srbiji“ koji podržava Ambasada Kraljevine Danske u Srbiji, razgovarali smo sa Draganom Prokićem, Izvršnim direktorom DanVit d.o.o.

Koliko dugo danska kompanija DanVit posluje u Srbiji i kako je uopšte došlo do te poslovne ideje i saradnje?

– Možemo slobodno reći da je DanVit jedina danska kompanija registrovana na prostoru Srbije a ako ne i na Balkanu koja je svoju delatnost zasnovala u okviru poljoprivredne proizvodnje tj. sektora stočarstva. Rad kompanije se odnosi na rešenja za ishranu životinja, pružanje saveta i korišćenje sopstvenih proizvoda visokog kvaliteta kao i pravilnog postupka i tretiranja u odgajivanju životinja.
Svima je opšte poznato da je Danska kao stočarska zemlja jedna od vodećih zemalja u svetskoj poljoprivredi. Ozbiljnim višedecenijskim pristupom, investiranjem u znanje u poljoprivredi kroz institute, inovativne centre, radom i trudom, Danska je uspela da izgradi imidž i reputaciju u svetu i svrsta na sami svetski vrh.
Ključ uspeha se očigledno ogleda u visokom nivou znanja i dobroj stručnoj praksi, koji su se odlično implementirali kroz tradicionalne vrednosti u poljoprivredi. Kompanija je sebe u Danskoj pozicionirala već duži niz godina na tržištu, od nedavno pripadamo Vestjyllands Andel (VA.dk) korporacijskom sistemu koji je jedan od tri najveća zadružna sistema u zemlji, takođe smo jedna od članica Danish Pig Academy.
Poznajući naravno sve ovo, kroz prepoznatljivu paletu proizvoda i stručni tehnološki tim koji poseduje u Danskoj, za DanVit se zainteresovao mladi tim iz Srbije, koji ništa drugo nije imao nego da pokuša da isto primeni i u Srbiji i tako smo 11. oktobra 2018. godine zvanično registrovali kompaniju u Srbiji, pod nazivom DanVit d.o.o. u Badovincima, u Mačvi.
Da li je teško raditi u Srbiji koja je tradicionalno poljoprivredna regija i u kojoj svinjarstvo ima posebno mesto u proizvodnji mesa? Vi dosta koristite moderne tehnologije i načine komuniciranja, kao kompanija, kako se srpski seljak snalazi u tome odnosno koliko je potrebno kompromisa u toj saradnji?

Poznato je da Srbija ima veliku tradiciju i istoriju u stočarstvu. Srpski seljak je prošao veliki period tranzicije i mnoge stvari su mu bile nepristupačne i nedostupne u poljoprivredi. Mislim da smo sada u situaciji da se u potpunosti prilagodimo i da se približimo modernoj specijalizovanoj poljoprivredi na bolji ekonomski, ekološki, i održiv način.
Poljoprivreda je specifična grana gde proizvođač konstantno mora da radi i unapređuje sebe. Njegov rad u velikoj meri zavisi od mnogih stvari, i pri lošim rezultatima u više slučajeva on nije kriv, mada vrlo često preuzima krivicu na sebe. Da bismo došli do efikasnog rešenja i lakšeg rada za proizvođača, potrebno je korigovati i odbaciti sve stvari koje koče i sputavaju rad. A u situacijama koje ne zavise od nas i proizvođača, vremenski uslovi ili slično, preduzeti i uraditi sve što je moguće da proizvođač bude zadovoljan. Znanje je uvek na prvom mestu! Svi veliki rezultati dolaze od znanja! Znanje nam donosi kvalitet, bolji, lakši i produktivniji rad, bolje rezultate u svakom pogledu i veliki interes!
U svetu su ove decenije ustanovljene mnoge nove činjenice, kako u pogledu ishrane tako isto i nege i odgajivanja životinja, što je uslovilo novu problematiku i tehnologiju u stočarstvu. Ako hoćemo danas da idemo u korak sa svetom u svakom pogledu, moramo da posedujemo znanje. Ne smemo sebi dozvoliti da ostanemo iza vremena. S toga, sa našom kompanijom, mogu slobodno reći proizvođač nije u deficitu sa znanjem.

Koje sve nove mogućnosti u uzgoju svinja nudi kompanija DanVit?

– Mnogo se dobija, pre svega znanje i kvalitet! Kvalitet uz znanje je tačka koja je glavni adut DanVita. Kvalitet se ogleda kroz znanje i iskustvo koje se postiže višegodišnjim radom naših tehnologa obučenih po danskom sistemu funkcionisanja uz primenu svih relevantnih standarda. Naše proizvodnje u Danskoj su sertifikovane prema FAMI-QS standardu koji zahteva detaljan opis svih relevantih postupaka temeljenih na načelima analize opasnosti i kritičnih kontrolnih tačaka (HACCAP). Cilj Fami-Qa standarda je da pruži maksimalnu sigurnost da ispunjavamo uslove propisane od strane EU o higijeni hrane za životinje i ujedno to je jedna od garancija da naši proizvodi ne sadže štetne supstance. Kompanija poseduje i sertifikate ISO standardizacije ISO22000 i GMP+certificed. Napominjem da veliki sistem kao što je Vestjyllands Andel (https://www.vja.dk/), kome mi pripadamo, konstantno unapređuje i dolazi do novih inovatnih rešenja kako u pogledu poljoprivrede tako i u sektoru stočarstva.
Takođe, jedna od ključnih tačaka koja se dobija uz naš sistem rada je ekonomičnost! Ekonomičnost je predračunica krajnjeg rezultata koju svaki proizvođač mora da zna. U velikom broju slučajeva pridaje se malo značaja ovom parametru. Proizvođač je često u situaciji da ne obraća pažnju na ovaj parametar. Ako se zanemari ekonomičnost pri odgajivanju i tovu životinja mozemo sebe dovesti do bespotrebnih gubitaka u proizvodnji i ishrani životinja. Važne stavke u ekonomičnosti kada je u pitanju hrana za životinje su: 1. cena proizvoda, 2. količina potrošenog proizvoda 3. kvalitet proizvoda koja je između ostalog i najvažnija stavka.
Često se dešava da proizvođač – odgajivač utroši previše hrane za kilogram prirasta a a ukoliko je hrana lošijeg kvaliteta to indirektno utiče na brzinu tova i zdravstveno stanje životinje a direktno utiče na krajnji rezultat i sopstvenu zaradu. U ovom slučaju je odgajivač u velikom problemu samo zato što je pridao veliki značaj jednoj stavci a to je cena hrane. Vrlo je bitno sagledati sve parametre. DanVit je u ovim situacijama uvek uz svog potrošača i trudi se da mu pomogne u sagledavanju pravog stanja i uz zajednički trud da naprave što ekonomičniji i profitabilniji rezultat.
Naravno kad sve zaokružimo doći ćemo do krajnjeg rezultata! Kao što smo napomenuli rad i uslovi rada, znanje i kvalitet i ekonomičnost čine osnovne parametre koji moraju biti ispunjeni za odličan krajni rezultat. Kvalitet, znanje,tradicija i ljudi su nekoliko važnih stavki koje ozbiljan proizvođač mora da poseduje. Ako se ostvari saradnja i sve ovo primeni zajedno sa proizvođačem koji sprovodi u delo, rezultat je ostvaren.

Šta su najveći izazovi u poljoprivrednoj proizvodnji u Srbiji, odnosno u svinjarstvu i govedarstvu? I koji su to mehanizmi koje uzgajivači u saradnji sa DanVitom mogu koristiti? Kako vidite trenutnu situaciju sa pomorom svinja zbog Afričke kuge? Kako će se to odraziti na proizvodnju svinjskog mesa u regionu?

– Za razliku od prethodnog perioda Evropa naravno i Srbija suočena je sa velikim brojem izazova kada je u pitanju stočarstvo.Velike političke destabilizacije imale su uticaj pre svega na plasman mesa i mesnih proizvoda kako u svetu tako i kod nas. Srbija je uvek bila specifična u pogledu cena sirovina hrane i mesa tako da je naš farmer uvek bio u situaciji da zavisi od većih sistema klaničara i trgovaca sirovinama. Zadnje tri godine to je baš primetno a velike oscilacije su primorale veliki broj manjih porodičnih farmi na zatvaranje. Trenutni veliki izazov na Balkanu i u Srbiji je afrička svinska kuga (ASF) koja nanosi veliku štetu svinjastvu i gasi veliki broj farmi. Trenutno ne postoji vakcina ni lek za ovu zaraznu bolest svinja. Postoje određene profilaktičke – preventivne mere u vidu dezinfekcije i najviših biosigurnosnih mera.
Dolazimo do toga da je veliki izazov i problem sprovesti biosigurnosne preventivne mere na farmama na Balkanu i u Srbiji, jer sama struktura svinjarske proizvodnje i držanje domaćih životinja na niskom nivou i ne podleže svim preventivnim merama. U Srbiji i na Balkanu porodične svinjarske farme su te koje obezbeđuju svinjsko meso kao konačni proizvod. Veličina takvih farmi su manje porodične farme i imaju jednu do dve radne snage koje se bave držanjem svinja po već ustaljenim normama. Porodične farme su najtipičnije farme u Srbiji koje imaju najveći broj odgajivača. Od tih porodičnih farmi možemo slobodno reći veliki broj pripada domaćinstvima do 50 krmač, ta domaćinstva su sa starom opremom u objektima koji ne podležu biosigurnosnim merama, na zapadu se to zovu Hobi farme, i za takav način držanja životinjja mora da se dobije specijalna dozvola. Drugi deo farmi kada je u pitanju svinjarska proizvodnja pripada specijalizovanim farmama (krmače-prasad) od 50 do 200 krmača, zatim specijalizovane farme (tov svinja) od 30 do 1.000 tovnih mesta i takozvane zatvorene farme sa 30 do 50 krmača. Veliki broj i tih farmi takođe ne podleže biosigurnosnim merama.
Na zapadu pored porodičnih postoje još dve grupe farmi. To su velike farme, sa najmanje 500 pa do više hiljada krmača. Ove farme imaju dosta stručnjaka, visoko profesionalne su, podležu svim biosigurnosnim merama i u situaciji su da sprovedu maksimalne karantinske uslove i da se na najbolji način zaštite od afričke svinjske kuge (ASF). Druga grupa podrazumeva pojedinačno držanje svinja. Jedan od njihovih većih problema ako ne i najveći trenutno, jeste zagađenje životne sredine.
Mi, kao danska kompanija u Srbiji se trudimo da edukujemo i pomognemo farmeru u adekvatnom sprovođenju biosigurnosnih mera, to je za sada jedini način da svinjarske farme opstanu u regionu. Nismo sigurni kako će se sve ovo odraziti na cenu i tržište i ne možemo sa sigurnošću da damo procenu…sve je sada u domenu pretpostavke…

Koliko se pažnje posvećuje i mera preduzima u smislu zaštite životne sredine u Vašoj kompaniji i u skladu s kojim Ciljevima održivog razvoja poslujete?

– Bilo da se radi o smanjenju bacanja hrane, robe u vrećicama ili uvozu izvora hraniva, osećamo zajedničku odgovornost da pronađemo potrebna rešenja za klimatski izazov. Zelena tranzicija relevantnija je nego ikad pre, a u mogućnosti smo praktičnim inovativnim pristupom zakoračiti u ulogu u kojoj smo trenutno da zajedno s našim članovima i kolegama iz DanVita budemo jedni od prvih pokretača u stvaranju održivije poljoprivrede. Takoreći edukacija na terenu i dobra ekološka praksa je mnogo više nego slova na papiru… Za sada, dok smo u statusu trgovinskog predstavništva najveću pažnju posvećujemo savetovanju naših klijenata kako da smanje gubitke hrane, kako da postupaju sa ambalažom, kako da racionalizacijom proizvodnje smanje nusprodukte koji su opterećenje za životnu sredinu.
Da li vaši klijenti u prosecu proizvodnje koriste obnovljive izvore energije, kakav je tretman otpadnih voda u procesu proizvodnje? Da li skladište biogas? Da li su proizvodi koje plasirate na tržištu i njihovi nusprodukti ekofriendly?

Pre svega kada govorimo o obnovljivim izvorima energije u Srbiji kada je u pitanju poljoprivreda za nas je to uvek asocijacija na biogas. Srpski proizvođači i farme na Balkanu u poslednje vreme sve više interesuje to pitanje. Proizvodnja biogasa, a iz tog procesa i električne energije i toplote, a sve to od otpada sa farme pravi je izazov, jer ljudi nisu sigurni na koji način funkcioniše jedno ovakvo postrojenje i koliko je u stvari bezbedno po okolinu. Svakako ako dobijemo upit za na ovu temu konsultujemo se sa danskim kolegama koji su eksperti vezano za to pitanje. Podsećam da je DanVit članica Danish Pig Academy i u situaciji smo da se povežemo sa našim kolegama koji su za to zaduženi. Svakako manje razvijenim ekološkim sredinama je jedan od težih zadataka da se istovremeno edukuje javnost i donosioci odluka o svim benefitima biogasa, jer biogas od svih ostalih obnovljivih izvora energije najviše doprinosi zaštiti životne sredine.

O KOMPANIJI DanVit

Kakvi su planovi kompanije DanVit u Srbjiji i regionu jugoistočne Evrope?

– Zacrtali smo ispred sebe Cilj, Viziju i Misiju…
Cilj DanVit-a je biti vrhunski dobavljač, iskren partner i imati zadovoljne potrošače.
Vizija je da budemo najpouzdaniji dobavljač rešenja za hranu sa fokusom na visok kvalitet po konkurentnim cenama.
Misija DanVit-a je da pruži kvalitetne proizvode i savete koji promovišu rast i razvoj. Želimo da nas naši klijenti prepoznaju kao njihovog iskrenog partnera, kako u pogledu isporuke tako i po sastavu hrane za životinje, i savetima. Balkan posedujje velike prirodne kapacitete u poljoprivredi,sami tim poseduje veliki prostor za razvoj i napredak… Mislim da smo napravili odličan potez odabrajući Srbiju kao polaznu stanicu. Poslovanje u Srbiji za sada zasnivamo na uvozu i distribuciji proizvoda iz Danske a naravno i da težimo otvaranju mogućih proizvodnih kapaciteta u Srbiji i Balkanu kako bih prezentovali što bolje sistem rada „Danish know-how” i zajedno sa proizvođačem učestvovali i doprineli u razvoju i unapređenju poljoprivrede.

Seriju razgovora u projektu „Zeleni puls Danske u Srbiji” finansijski je podržala Ambasada Kraljevine Danske u Beogradu.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *