Ekologija

Za odgovorno ponašanje u prirodi

Gotovo netaknuta priroda naše zemlje primila je i ugostila veliki broj turista koji su ove godine umesto morskih destinacija odmor proveli u prostorima koji čine bisere prirode naše zemlje.
Najtraženije destinacije za odmor bili su, pre svega, kao najveća područja naši nacionalni parkovi Tara, Đerdap, Kopaonik, Fruška gora, zatim Parkovi prirode Stara planina, Zlatibor, Golija, koji su od ranije bili prepozanti kao turističke destinacije. Znatno veći broj poseta nego ranijih godina imali su i Predeli izuzetnih odlika Vlasina, Ovčarsko-Kablarska klisura, ali i Specijalni rezervati prirode „Uvac”, „Suva planina”, „Jerma” i mnogi drugi. Poseta pojedinačnih fenomena u prirodi takođe je bila izazov za naše građane, fotografije sa Spomenika prirode „Taorska vrela”, vodopada „Lisine” i „Sopotnica”, česte su razglednice koje se razmenjuju na društvenim mrežama.
Ovim povodom, direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije mr Aleksadar Dragišić ističe da „jedinstveni i najvredniji prostori prirode koji se čuvaju u okviru sistema zaštićenih područja, a kojih na osnovu stručnog rada Zavoda za zaštitu prirode Srbije ima oko 500, našli su se pred izazovom upravljanja najbrojnijim posetama od svog ustanovljavanja kao zaštićenih područja. Ujedno deo posetilaca koji nije uobičajeno provodio odmor u prirodi, našao se u okruženju u kojem važe posebna pravila i kultura ponašanja za upoznavanje okoline, aktivnosti kojima se mogu baviti i pravilno i bezbedno kretati kako ne bi ugrozili svet prirode, i sebe. U tom kontestu u sporadičnim slučajevima dolazilo je do neželjenih situacija, pre svega, ostavljanja smeća u prirodi, ulazak u zone sa prvim režimom zaštite koji su područja sa osetljivim ekositemima i staništima retkih vrsta i u kojima su zabranjene posete, gubljenje usled nepoznavanja praćenja/ili nepoštovanja oznaka na šetnim stazama u prirodi i sl. Međutim, ono što je bitno je da nije došlo do većih problema koji bi doveli do degradacije prostora, narušavanja staništa biljnih i životinjskih vrsta, izazvali požare i sl.”.
Zavisno od karakteristika područja, ustanovljenih osnovnih i temeljnih vrednosti, raspoloživih kadrovskih i logističkih kapaciteta, pojedinačna zaštićena područja su rešavale određene probleme na terenu. Nacionalni park „Tara”, kao prostor sa najviše uređenih šetnih i biciklističkih staza i vidikovaca, imao je izazov u organizovanju i usmeravanju velikog broja ljudi i vozila na ovom prostoru, uz pojačnu potrebu regulisanja odvoženja smeća na najfrekventnijim lokalitetima i pre svega, zalaženje u rezervate sa prvim stepenom zaštite koji se nalaze pored puta (kao što je rezervat Crveni potok na Mitrovcu). Turistička organizacija Vlasine kao upravljač PIO „Vlasina” sa nekada dnevnim ulaskom od 2.000 automobila, posetilaca, koji su najčešće boravili na plažama jezera najviše se bavila problemom otpada i smeća u priobalnom pojasu. Odovženje smeća i čišćenje posle poseta bio je veliki posao i u Parku prirode „Stara planina”, kao i još 40 zaštićenih područja kojima upravaljaju JP „Srbijašume”. Turistička organizacija Čačak, upravljač Parka prirode „Ovčarsko-Kablarska klisura”, bila je angažovana i za pomoć turistima da savladaju planinarske staze, budući da su neodgovorni pojedinci pored zvanične, na stazama ispisivali svoju signalizaciju, i time zbunjivali posetioce. Svakako sa najvećim problemom se susreo Rezervat „Uvac” d.o.o. – upravljač Specijalnog rezervata „Uvac”, gde su se dešavali nedozvoljeni preleti helikoptera koji su ugrožavali mlade beloglavih supova u periodu njihove pripreme za prvi let. Nakon ovog incidenta pokrenuti su koraci kako ne bi došlo do novih slučajeva u vidu zabrane niskih letova na prostoru ovog rezervata.
Kao primer dobre prakse i dobrog upravljanja povećanim brojem poseta, istče se Nacionalni park „Đerdap”. Javno preduzeće „Nacionalni park Đerdap”, za ovu situaciju se spremao godinama i tako je i dočekao. U skladu sa pripremljenim Planom upravljanja posetama nacionalnim parkom i studijom o kapacitetima pešačkih staza, kojih u parku ima devet, sve zainteresovane posetioce da upoznaju Đerdap na stazama su dočekivali rendžeri koji su prošli obuke za vodiče i u grupama vodili posetioce. Za svoje posetioce Nacionalni park je imao pripremljene programe obilazaka sa vode, kao i kolima sa vodičem.
„Iskustva stečena kroz povećan broj posetilaca u prirodnim dobrima su veoma značajna za rad u organizovanju i upravljanju posetama kako bi imali turizam koji će značiti lokalnom stanovništvu i biti usklađen sa očuvanjem prirodnih vrednosti. Pre svega, svi upravljači treba da imaju plan upravljanja posetama i procenu kapaciteta poseta područja, pripreme raznovrsnu ponudu vođenih tura i pojačaju informativne i obrazovne kapacitete i dostupnost na terenu. Takođe, treba pojačati poštovanje zakonskih propisa i procedura za obavljenje delatnosti u zaštićenom području i obavezu javljanja i prijavljivanja svoje delatnosti upravljaču zaštićenog područja i dobijanja uslova zaštite prirode od Zavoda za zaštitu prirode Srbije”, naglasio je direktor Zavoda mr Aleksandar Dragišić, kako bi sledeću sezonu dočekali spremnije.
Direktor Zavoda ističe i da se „nadamo da će naši građani koji su ove godine odškrinuli vrata lepota prirode naše Srbije, nastaviti da obilaze područja prirodne baštine kada i druge tradicionalne destinacije za odmor budu ponovo dostupne. Poznavanje i poštovanje naše baštine govori o svima nama kao pojedincima i građanima naše zemlje. Ujedno, ako naučimo da volimo i čuvamo prirodu i to prenesemo na decu, dajemo lični doprinos i za očuvanje planete”.
http://www.zzps.rs
Foto: PIO „Vlasina”, Zavod za zaštitu prirode Srbije

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.