Ekologija

Reka Elba – primer usklađene zaštite od poplava i zaštite prirode i za Dunavski sliv

Havelberg, Desau, Nemačka – Prošle nedelje (od 29. maja do 1. juna), partneri na projektu “coop MDD”, koji je finansiran od strane Evropske unije kroz Prekogranični Dunavski program – Intereg 2014-2020, posetili su Rezervat biosfere „Srednji deo doline Elbe“ u Nemačkoj. Ovaj rezervat biosfere poznat je u Evropi i svetu po obimnim projektima restauracije staništa, zajedničkog razvijanja turističke destinacije kroz prepoznatljiv brend i po uspešnom uključivanju i povezivanju lokalnih turističkih ponuda i zaštićenog područja ovog regiona. Elba (Laba) je jedna od najvećih srednjeevropskih reka. Teče od Krkonoša, na granici Češke i Poljske, praveći široki luk preko Bohemije i ulazeći u istočnu Nemačku, da bi se ulila u Severnog more. Uz pomoć UNESCO Rezervata biosfere i zajedničkih napora nacionalnih i regionalnih vlada, nevladinih organizacija i kompanija, kroz dugoročne projekte oživljavanja vlažnih staništa, ova reka i njene pritoke, prethodno strogo kanalisane, ponovo su oživele. Stvoren je brend u vidu zajedničke turističke destinacije, kao i mreža ponudama domaćih proizvoda i usluga koji su obogatili turizam čitavog regiona.


„Na radost lokalnih pecaroša, riblji fond je značajno povećan nakon proglašenja rezervata biosfere. Broj turista se takođe značajno povećao zahvaljujući formiranju brenda – zajedničke turističke destinacije, a lokalno preduzetništvo je napredovalo zahvaljujući potražnji turista za restoranima, hotelima, kampovima i ostalim uslugama. Pomenuto je uticalo na povećanje podrške lokalnog stanovništva za buduće projekte zaštite prirode, što predstavlja osnovu za održivi razvoj“, kaže Magdalena Vagner, koordinator projekta “coop MDD” iz WWF-a.


Predstavnici stručnih institucija iz Austrije, Mađarske, Hrvatske, Slovenije i Srbije, u kojima se planira uspostavljanje Rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav“ naučili su na jasnim primerima da je maksimalno uključivanje lokalnih, regionalnih i nacionalnih vlada i ostalih institucija od ključne važnosti za Rezervat biosfere, barem isto toliko koliko i obezbeđivanje velikih kapitalnih investicija poput infrastrukture u turizmu (biciklističke staze, informativni i edukativni centri).


Matrko Tucakov, koji upravlja projektom “coop MDD” ispred Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, navodi da su obimni i skupi projekti restauracije staništa na Elbi usledili nakon razornih poplava 2002. godine, kada je celu istočnu Nemačku zadesila „stogodišnja voda“. „Slike razaranja naselja i infrastrukture, na koje Nemačka nije navikla, doprinele su odlučnom i brzom rešavanju nagomilanih problema nastalih prethodnim uređivanjima i kanalisanjima ove moćne vode. Praktično su vlade pet nemačkih pokrajina u dolini Elbe rešile da urade sve da se poplave tih razmera više ne dese. Jedno od rešenja bilo je proširivanje poplavnih područja izmeštanjem nasipa za odbranu od poplava na područja daleko od rečnih korita, kako bi se formirale retencije za zadržavanje poplavnih voda. Ceo scenario neodoljivo podseća na Dunavski sliv, iz čega zaključujemo da moramo primeniti i slična rešenja. Cena takvih rešenja sigurno je manja od posledica koje poplave mogu da nanesu“, kaže Tucakov.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *