Ekološki migranti pred „tvrđavama”

Više od milijardu ljudi moglo bi do 2050. godine da bude raseljeno zbog ubrzanog porasta svetske populacije, smanjivanja zaliha vode i hrane, te sve češćih prirodnih katastrofa, što bi sve moglo da rezultira pojačanom migracijom ka Evropi, pokazuje izveštaj Instituta za ekonomiku i mir (Institute for Economics and Peace – IEP) iz Sidneja, a prenosi

Pošumljavanje kao deo rešenja klimatske krize

Otkako se opredelila za „evropski put” Srbija je preuzela niz obaveza obuhvaćenih u poglavljima. Jedno od najznačajnijih – najsveobuhvatnijih i najskupljih – svakako je Poglavlje 27 – životna sredina i klimatske promene. Međutim, čak i da ne postoji ova „obavezujuća briga” za životnu sredinu, čini se da stanje na terenu, sve izraženiji efekti klimatskih promena,

I dalje se više ceni „sivo” nego „zeleno”

Gradovi čine jedan posto svetske površine, a troše 78% energije i proizvode 60% ukupne emisije gasova sa efektom staklene bašte. Globalno zagrevanje, s jedne strane a sa druge širenje gradova, sve manje zelenih površina, broj stanovnika – sve to utiče na povećanje temperature u urbanim sredinama. Zbog svega navedenog, predviđa se da će u budućnosti

„Pregrejan” svet postaje svet povećanih rizika

Dok se civilizacijski suočavamo s potpunom neizvesnošću koju donosi pandemija u kombinaciji s klimatskim promenama, kristalno je jasno da će jedino zemlje sa stabilnim privredama i vizionarskim politikama uspeti da prebrode dolazeću oluju. Taj posao će iziskivati novac, znanje i solidarnost, ali će, nakon svetske krize, one izaći s najmanje pogubnih posledica. S druge strane,

Koncept rešenja zasnovanih na prirodi

Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN) 23. jula, u švajcarskom gradu Glandu, predstavila je Globalni standard, prvi i jedinstveni set mera za rešenja zasnovana na prirodi (Nature-based Solutions) kao odgovor na brojne globalne izazove. Novi Globalni standard će predstavnicima vladinog, privrednog i nevladinog sektora pomoći da efikasnije sprovode rešenja zasnovana na prirodi i da maksimalno

Klimatske promene seju strah od gladi

Tragom jedne neupečatljive vesti sa web stranice Svetskog ekonomskog foruma (www.weforum.org), o privredi Nepala, razorenoj striktnim merama za suzbijanje covida-19, odlučili smo da istražimo kako je moguće da se za samo nekoliko meseci jedna zemlja u 21. veku nađe na ivici gladi. Odgovor smo dobili munjevitom brzinom… Da jedna nesreća nikada ne ide sama –

Strategija klimatskih promena u Srbiji

Usvajanje nacionalne međusektorske Strategije klimatskih promena i akcionog plana će omogućiti Republici Srbiji da sprovede sveobuhvatni nacionalni strateški i pravni okvir za klimatske akcije (ublažavanje i prilagođavanje) u skladu sa međunarodnim obavezama i obećanjima o ublažavanju efekata staklene bašte (Pariski sporazum i pristupanje Evropskoj uniji). Republika Srbija je deo Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija (UNFCCC) od