Zelena lista Srbije

Zeleni karavan za lokalni odgovor na klimatske promene

Projekat „Oplaneti se: Zeleni karavan za lokalni odgovor na klimatske promene”, koji sprovodi Zelena lista, odvija se kroz treći ciklus EKO-SISTEM programa podrške reformama u životnoj sredini, koji realizuju Mladi istraživači Srbije, a podržava Švedska i on se nadovezuje na ranije projekte, koje je Zelena lista realizovala, u okviru programa EKO-SISTEM.
Zelenoj listi Srbije i njenim članicama je posebno značajno da pojača svoje kapacitete i proširi delovanje na oblast klimatskih promena kako bi zaokružila svoju programsku usmerenost i obuhvatila najširu oblast zaštite životne sredine, od upravljanja otpadom, razvoja cirkularne i zelene ekonomije, realizacije odgovarajućih ciljeva održivog razvoja, do borbe protivu klimatskih promena. Uzroci brojnih problema, posebno u lokalnim zajednicama, u svim navedenim oblastima pa i u oblasti klimatskih promena su mnogostruki, a pre svega se nalaze u sporom definisanju i neefikasnom sprovođenju nacionalne i lokalnih javnih politika, sporom prilagođavanju propisima EU, nedostatku finansijskih sredstava za odgovarajuću infrastrukturu, neosposobljenosti JLS i komunalnih preduzeća, niskoj ekološkoj svesti stanovništva i dr.
Osnovni cilj našeg projekta je da se nastavi sa pruženjem doprinosa pokrenutoj reformi zaštite životne sredine u Srbiji u skladu sa evropskim standardima u oblasti prilagođavanja na klimatske promene, posebno na većoj afirmaciji značaja borbe protivu klimatskih promena i realizaciji ciljeva održivog razvoja koji se odnose na razne aspekte klimatske promena na nacionalnom i lokalnom nivou uz veće učešće i uticaj OCD, građana i javnosti. To je u direktnoj vezi sa ciljem projekta EKO-SISTEM da podrži reforme u oblasti zaštite životne sredine u Srbiji aktivnim uključivanjem OCD u sprovođenju pravnih tekovina EU. Tri specifična cilja našeg projekta su da se doprinese poboljšanju političkog i pravnog okvira za učešće građana u kreiranju i sprovođenju javnih politika u oblasti prilagođavanja klimatskim promenama, da se podigne svest građana, posebno mladih o značaju, ciljevima i merama pripagođavanja klimatskimm promenama i da ojačaju programski, organizacioni i kapaciteti znanja, kao i vidljivost mreže Zelena lista Srbije i članica u lokalnim i nacionalnim okvirima i poveća doprinos mreže ZLS reformi sistema zaštite životne sredine kroz njeno veće učešće u utvrđivanju i praćenju realizacije javnih politika prilagođavanja klimatskim promenama i zaštite životne sredine. Ovi posebni ciljevi su u neposrednoj vezi sa specifičnim ciljevima programa EKO-SISTEM, odnosno sa ciljevima jačanja kapaciteta i vidljivosti mreža organizacija koje se bave životnom sredinom, obezbeđenju kontinuiteta njihovog rada na reformama u životnoj sredini i monitoringu Poglavlja 27, kao i unapređenju saradnje i dijaloga sa donosiocima odluka na nacionalnom i lokalnom nivou.
Ciljne grupe su predstavnici postojećih i novih članica mreže ZLS, kojima će biti ojačani kapaciteti i podignuto znanje članova kako bi u narednom periodu proširili svoje aktivnosti i u oblast borbe protivu klimatskih promena, zatim predstavnici lokalne i državne vlasti, kojima će biti pružena pomoć u kreiranju i realizaciji javnih politika u oblasti klimatskih promena i zaštite životne sredine, kao i građani zainteresovani za klimatske promene kako bi se uključile u tribine, fokus grupe, javne rasprave i druge događaje u lokalnim zajednicama u kojima deluju članice Zelene liste Srbije – posebno u Boru, Trsteniku, Vrnjačkoj banji, Raški i drugim sredinama u kojima deluju članice. Takođe zainteresovani pratioci komunikacionih kanala ZLS i članica – Ekolista, sajta i društvenih mreža. Ankete koje su pojedine članice i Zelena lista Srbije vršile u prethodnom periodu pokazale su da većina građana nema dovoljno saznanja o svim posledicama klimatskih promena i ugrožavanja životne sredine i na koji se način boriti protivu njih, a da istovremeno pokazuju spremnost da sopstvenom aktivnošću doprinesu zaštiti životne sredine i adaptaciji na klimatske promene.
Posebna briga će biti posvećena mladima i ženama u navedenim ciljnim grupama, kao i stanovnicima seoskih područja, kroz njihovo veće uključivanje u volonterske i informativne aktivnosti, edukaciju i javne događaje, ali i kroz sagledavanje i njihovih potreba i interesovanja u analizama stanja, sprovođenja javnih politika i pokretanja novih inicijativa. Pri tom će se koristiti rezultati anketa i fokus grupa o stavovima ovih socijalnih grupa koji su prikupljeni u prethodnim projektima ZLS i članica. Mladi će posebno biti uključeni u pojedine aktivnosti kao što su eko kamp, radionice i manifestacije povodom značajnih ekoloških datuma. Zelena lista će uraditi i poseban dokument o načinu svog delovanja u obezbeđivanju rodne ravnopravnosti polazeći od pretpostavke da klimatske promene, naročito u oblasti zdravlja stanovništa, imaju značajan uticaj na žensku populaciju, a kada se radi o radnom angažovanju žena u oblasti poljoprivrede i turizma.


Između ostalog, jedan od rezultata projekta je i unapređeno znanje i motivacija mladih za povećanje lične i otpornosti lokalne zajednice na klimatske promene koje će se postići organizovanjem višednevne terenske radionice do 30 učesnika na Goliji i četiri lokalne radionice sa decom i mladima o klimatskim promenama i biodiverzitetu u školama i na terenu uz učešće sa po 20 učesnika u Vrnjačkoj Banji, Trsteniku, Boru i Zlotu. Ove lokalne akcije takođe su namenjene podizanju znanja i ekološke svesti mladih o značaju uticaja klimatskih promena i borbi za ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promenama, posebno u oblasti očuvanja prirode – biodiverziteta, šuma, turizma, voda i zdravlja mladih. Kroz formu jednodnevnih radionica sa terenskim radom u saradnji sa školama biće obeleženi svetski dani čistih planina, klimatskih promena, ekoloških pokreta a do sada su održane dve radionice, u Boru i Zlotu.
Obeležavanje Svetskog dana zaštite životinja sprovelo je Društvo mladih istraživača iz Bora na Dubašnici, kraškoj visoravani koja čini istočni deo planinskog masiva Kučaj, najvećeg krečnjačkog kompleksa u Srbiji. U radionici je učestvovalo 20 polaznika, učenika 5. i 6. razreda osnovnih škola, od kojih polovina iz ruralnog područja.
Prvi deo radionice realizovan je u prostoru seoske škole i služio je za upoznavanje polaznika sa pojmom klimatskih promena, o kome su polaznici bili vrlo malo informisani. Uz grupni rad i vršnjačku edukaciju stekli su osnovna znanja o tome šta su klimatske promene, koji antropogeni uticaju dovode do ubrazane promene klime, kako to deluje na vreme i biodiverzitet. Prepoznali su održive stilove života, o kojima su učili u školi, kao veoma važne za ublažavanje klimatskih promena i svesni su lične uloge svakog čoveka u tome, kao i društva u celini. U ovom delu radionice korišćen je Priručnik – Klimatski paket (2020.), koji sadrži puno materijala za obuku dece o klimatskim promenama, te je ovo bila prilika da se isproba rad sa ovim nastavnim materijalom.
Drugi deo radionice realizovan je na terenu, na prostoru budućeg nacionalnog parka Kučaj- Beljanica, na visoravni Dubašnica. Tu su polaznici upoznati sa bio i geodiverzitetom područja, imali priliku da ga sami istraže, da razvijaju pozitivan odnos prema prirodnim bogatstvima i kritički odnos prema negativnom antropogenom uticaju. Polaznici su bili vrlo motivisani za rad, radoznali, spremni da iskažu svoje mišljenje. Odlično prepoznaju mogućnost svog ličnog doprinosa održivom razvoju i ublažavanju klimatskih promena.
Obeležavanje Svetskog dana čistih planina Dana turizma sprovelo je udruženje građana ,,Village” iz Zlota u Lazarevom kanjonu u selu Zlot. U radionici je učestvovalo 20 polaznika, učenika 6. razreda osnovne škole. Najpre su polaznici navodili pravila ponašanja u prirodi, uz usmeravanje voditelja, i došli do zaključka da:
– ne pravimo buku da ne bi uznemiravali životinje jer smo mi gosti u njihovom domu;
– smeće odlažemo u kesu i nosimo sa sobom, ne ostavljamo ništa iza sebe;
– ne beremo bez razloga biljke i gljive i ne jurimo i hvatamo životinje jer ćemo ih tako sačuvati od istrebljenja;
– krećemo se označenim stazama (da se ne izgubimo i da ne uništavamo stanište, floru i faunu) i za to nam dobro dođe mapa;
– vodimo računa gde gazimo i gde stavljamo ruke jer ima otrovnih organizama;
– ako smo na pikniku vodimo računa gde sme da se pali vatra.
Na ulasku u kanjon voditelj je upoznala učenike sa pojmom klime i klimatskih promena tokom istorije Zemlje. Objašnjeni su im prirodni ciklusi na Zemlji i velika izumiranja živog sveta koja su bila posledica klimatskih promena. Polaznici su već čuli za pojam „globalno zagrevanje“ ali nisu znali njegovo značenje. Upoznati su sa efektom staklene bašte kao prirodnim fenomenom zahvaljujući kome postoji život na zemlji. Uz objašnjenje kako dolazi do pojačavanja efekta staklene bašte polaznici su uspešno prepoznali antropogene uticaje koji dovode do pojačane emisije ugljen dioksida i metana, glavnih krivaca za globalno zagrevanje.
Prilikom uspona na Vidikovac 2 Lazarevog kanjona polaznicima je skretana pažnja na okolno drveće, na vododerine, porušena stabla i polomljene grane, sipare, sušni deo kanjona…Na samom vidikovcu vodio se razgovor o vremenskim nepogodama kao posledicama klimatskih promena. Oblačan dan omogućio je posmatranje oblaka i polaznici su učili da razlikuju osnovne vrste oblaka, sa posebnim akcentom na prepoznavanje kumulonimbusa koji donose olujne vetrove i velike padavine. Analizirane su posledice koje su polaznici primetili na terenu i one koje znaju iz iskustva. Polaznici znaju kako se treba ponašati u sličaju olujnog nevremena kada se nađu u gradu na otvorenom, a sada su naučili i vežbali kako se treba ponašati kada se nađu u prirodi.
Na višoj tački Vidikovcu 1, odakle se vidi ceo „zeleni prsten“ Bora, polaznicima je pokazano gde se nalaze prostori sa očuvanom prirodom. Upoznati su sa pojmom biodiverzitet i njegovom važnošću za očuvanje ravnoteže u prirodi, vazduha, vode, zemljišta, dobijanje hrane i lekova, ali i ekonomskim značajem za područja koja su bogata biodiverzitetom. Voditelj je ispričala o najpoznatijim ugroženim vrstama koje žive na ovim prostorima (slepi miševi, srpska ramonda, rtanjski čaj, ris, medved, ptice grabljivice, poskok, jelenak, dnevni leptiri…) i vodili smo diskusiju na koje sve načine je čovek doveo do njihovog ugrožavanja. Naišli smo usput i na ljude koji seku šumu, što je poslužilo za diskusiju o doprinosu globalnom zagrevanju ovakvih ljudskih aktivnosti. Razgovaralo se o značaju refugijuma sa umerenijom klimom za preživljavanje vrsta i kakav značaj imaju staništa poput Lazarevog kanjona za očuvanje biodiverziteta u jeku klimatskih promena.
Kao završnu aktivnost vodili su diskusiju o turizmu i kako ljudi kao turisti ugrožavaju prirodu. Razumeli su zašto nam je svima važno da imamo očuvane čiste planine i zaključili da je ekoturizam jedan od načina da čovek zadovolji svoju potrebu za boravkom na čistom vazduhu i uživanjem u prirodnim lepotama, ali na održivi način. Polaznici su bili vrlo motivisani, radoznali, radni, sa razvijenim kritičkim mišljenjem i željom da istražuju.
Preostale dve radionice biće realizovane u Vrnjačkoj Banji i Trsteniku.

Info – Članice Zelene liste
Savez ekoloških udruženja „Zelena lista Srbije” je mreža lokalnih ekoloških organizacija koje javnim zastupanjem, obrazovanjem, informisanjem i podsticanjem aktivizma građana doprinose očuvanju prirodnih resursa i kvalitetu života građana Srbije. Otvoren je za sve koji prihvataju njegove principe i vrednosti, bez obzira na uzrast, pol, poreklo, nacionalnu, rasnu, versku i političku pripadnost. Savez OCD Zelena lista Srbija nastao je kao rezultat višegodišnjeg projekta koji je realizovan u desetak gradova Srbije u periodu od 2009. do 2013. godine u oblasti upravljanja otpadom. Potom, ZLS i njene članice prošle su kroz projekte jačanja kapaciteta i početnog osposobljavanja za zagovaračke aktivnosti. Razvijeni su i informativni kanali namenjeni javnosti – internet sajt ZLS i prisustvo na društvenim mrežama, objave u časopisu Ekolist i drugo…
Članice mreže su Eko klub „Zeleni putokazi” iz Raške, „Društvo mladih istraživača” iz Bora, Centar za održivu budućnost „Zelena zona” iz Knjaževca, Ekološki pokret „Moravski orašak” iz Trstenika, Ekološki pokret „Bela breza” iz Kruševca, „Inženjeri zaštite životne sredine” iz Novog Sada, Odred izviđača „Zavičaj 1903” iz Vranja, „Porečje” iz Vučja, „Zeleni krug” iz Novog Sada, Udruženje građana „Zeleni ključ” iz Niša i „Village” iz Bora.
Linkove prema internet stranicama članica ZLS potražite na logoima koji se nalaze u dnu strane.
Internet stranica Saveza ekoloških udruženja „Zelena lista Srbije” nalazi se na internet adresi:
http://www.oplanetise.com/

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *