Ekologija

Počela priprema dokumentacije za izgradnju regionalnog centra za upravljanje otpadom „Kalenić“

Od 2,5 miliona tona otpada samo 400 hiljada tona završi na sanitarnim deponijama.

U Srbiji trenutno postoji 9 regionalnih sanitarnih deponija, dok se prema nacionalnoj Strategiji planira uspostavljanje 27 regionalnih sistema za upravljanje otpadom, a „Kalenić“ će biti jedan od njih
Ub, 13. april 2017. – Danas je u Ubu potpisan Memorandum o razumevanju (MoR) koji će omogućiti pripremu tehničke dokumentacije za izgradnju Regionalnog centra za upravljanje otpadom sa deponijom „Kalenić“, kao i uspostavljanje sistema za integralno upravljanje komunalnim otpadom za Kolubarski region. Memorandum su potpisali predstavnici Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, Ministarstva rudarstva i energetike, Kancelarije za Evropske integracije, Regionalnog preduzeća „Eko-tamnava“ i 11 gradova/opština učesnika u zajedničkom projektu.

Potpisivanjem Memoranduma će biti pripremljena neophodna dokumentacija, kojom se obezbeđuje završetak aktivnosti na trenutno najvećem regionalnom projektu u Srbiji iz oblasti zaštite životne sredine.
„Regionalni centar „Kalenić“ obuhvata 11 gradova i opština (Valjevo, Obrenovac, Lazarevac, Ub, Barajevo, Vladimirci, Lajkovac, Mionica, Koceljeva, Osečina i Ljig) sa oko 363.000 stanovnika. Javna komunalna preduzeća na tom prostoru u proseku dnevno sakupe oko 330 tona čvrstog neopasnog komunalnog otpada, zbog čega je izgradnja Regionalnog centra za upravljanje otpadom sa deponijom „Kalenić“ od velike važnosti za uspostavljanje održivog sistema upravljanja otpadom na ovom području“, istakao je Zoran Petrović, direktor Regionalnog centra za upravljanje otpadom „Eko-Tamnava“.
Stana Božović, državna sekretarka Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, navela je da će izgradnja Regionalnog centra „Kalenić“ doprineti unapređenju upravljanja otpadom i povećanju stope reciklaže, i još jedan je u nizu koraka preduzetih za uređivanje komunalne infrastrukture i integralni pristup za upravljanje otpadom u Srbiji.
„Republika Srbija ima 9 regionalnih sanitarnih deponija. Prema važećoj nacionalnoj Strategiji, planira se uspostavljanje 27 regionalnih sistema za upravljanje otpadom. Trenutno proizvedemo 2,5 miliona tona otpada, od čega tek 400 hiljada tona završi na sanitarnim deponijama, a ostatak na smetilištima. Tek 5% otpada se reciklira i ponovo iskoristi. U narednih 15 godina, Srbija će morati u potpunosti da preokrene situaciju. To je za celo društvo veliki izazov i zahteva uključenost i posvećenost svih zainteresovanih strana, počevši od svakog od nas ponaosob, pa do institucija na lokalnom, nacionalnom, ali i međunarodnom nivou“, rekla je Stana Božović, državna sekretarka Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine.
Projekat izgradnje Regionalnog sistema za upravljanje otpadom „Kalenić“ nalazi se na listi prioritetnih infrastrukturnih projekata, u okviru dokumenta Nacionalni prioriteti za međunarodnu pomoć za period 2014 – 2017. sa projekcijama do 2020. godine, koju je usvojila Vlada Republike Srbije.

 

One thought on “Počela priprema dokumentacije za izgradnju regionalnog centra za upravljanje otpadom „Kalenić“

  1. Daleko je od održivog sistema upravljanja otpadom, ako se pominje deponovanje i deponija ( septička jama), potpuno zastarela tehnologija, sama činjenica da je sličan neodrživi regionalni centar već u radu u gradu Užice- Duboko, do kada će biti održiv je pitanje vremena. Inače, činjenica je da se Evropskom Direktivom o deponijama, zahteva od zemalja članica da redukuju količine biorazgradivog organskog otpada koji će se odlagati na deponijama u budućnosti, a uglavnom krajnja destinacija komunalnog otpada je odlaganje na deponije, a uticaj eksploatacije deponija na ljudsko zdravlje i životnu sredinu se indirektno/direktno ispoljava kroz:
    • raznošenje otpada u neposrednu okolinu vetrom, ali i od strane životinja koje se na deponijama hrane ( samo primer pacova dokazuje da za njih nema prepreka, kako da probiju kanale-tunele do hrane tihčuvenih sanitarnih kada u koje se deponuje ostatak otpada nakon sekundarne selekcije, a deponije se i preko 90% doveženog otpada u „održivi“ sistem regionalnog centra.
    • nekontrolisanim izdvajanjem opasnih zagađujućih materija u koncentracijama opasnim po ljudsko zdravlje
    • širenjem neprijatnih mirisa
    • paljenjem otpada i emisijom produkta sagorevanja
    • nekontrolisanim prodiranjem voda zagađenih na deponiji i ugrožavanjem bunara i vodotoka u široj okolini
    Korišćenje najstarije tehnologije u upravljanju otpadom, koja ima vek trajanja, izaziva zagađenje životne sredine i praćeno je sledećim pojavama:
    • velika degradacija zemljišta
    • veliko zagađenje vazduha
    • veliko zagađenje površinskih i podzemnih voda
    • velika količina čvrstog i tečnog otpada
    • velika količina otpadnih voda
    R.Srbija ima realnu mogućnost da sa 15 regionalnih centara tj samoodrživih fabrika za trajno rešavanje komunalnog otpada ( jedna i jeste Kalenić i 5 ( 4 + 1 KiM ) za ostale otpade potpuno reši ovu problematiku bez stvaranja deponija, a na dobrobit prvoshodno opšteg interesa,a to je životna sredina. Regionalni centar ( fabrike ) sa najodrživijom tehnologijom bi vršile 100% reciklažu i konverziju otpada, bez emisije štetnih materija i gasova, bez ekološkog rizika i septičke jame, 100% novi proizvodi : gorivo, el.energija, kompost, organsko đubrivo, organska hrana + sekundarne sirovine , ujedno rešavajući ekonomsko-sociološki aspekt sa invensticijom od 50 mil. eura- održivi sistem,a iz dostupnih podataka Kalenić će, kao neodrživi sistem koštati min.35 mil. eura, a kasnije ko zna koliko za održavanje i saniranje istog itd itd…

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *