Ekologija

Gimnazija „Josif Pančić“ u Bajinoj Bašti uvodi dodatni edukacijski sadržaj u nastavni plan i program

Ekologija u obrazovanju je mnogo više od predavanja učenicima o zaštiti životne sredine. Ako malo bolje sagledamo sve dimenzije nauke o životnoj sredini, videćemo da je suština ekologije u obrazovanju zapravo kreiranje sistema koji reflektuje obrasce i principe ekologije u svim već postojećim nastavnim jedinicama.

Projekat Opštine sa nula otpada pobrinuo se da se ekologija integriše u svaki nastavni čas kreirajući Priručnik za nastavnike koji sadrži uputstva kako teme poput zaštite životne sredine, cirkularne ekonomije i koncepta nula otpada da se uvedu u redovne školske časove. Na pripremi i finalizaciji Priručnika u proteklih godinu dana predano je radio tim profesora, stručnjaka i pedagoga.

Prema uputstvima iz Priručnika časove su prvo održale pilot škole projekta. Tako je i novembar u školskim klupama u Bajinoj Bašti završio na malo drugačiji način.

U sredu, 30.11.2022. godine, u gimnaziji „Josif Pančić“ u Bajinoj Bašti je održan redovan čas hemije, a koji je predmetni nastavnik organizovao prateći uputstva iz priručnika „Integracija tematike upravljanja otpadom u postojeći nastavni plan i program“.

Iako je bio već sedmi čas u gimnaziji „Josif Pančić“, prisutni đaci i profesor su bili dosta radoznali kako će izgledati čas prema novim uputstvima. Učenici trećeg razreda su na času slušali predavanje o reciklaži. Posebna poruka koja je preneta đacima pre početka predavanja o reciklaži glasi: „Mi ne nasleđujemo zemlju od svojih predaka, već je posuđujemo od svoje dece“. Predavanje o reciklaži je bilo razređeno na poglavlja prema različitim materijalima koji se mogu reciklirati – plastika, papirni proizvodi, staklo, aluminijum, tekstil i čelik.

Učenicima je skrenuta pažnja kako da prepoznaju materijal, odnosno proizvod koji se može reciklirati vodeći se oznakama na proizvodima koje ukazuju korisnicima gde ga mogu odložiti. Poseban deo predavanja posvećen je značaju reciklaže i koristima koje se ostvaruju recikliranjem.

Svako od ovih poglavlja pratilo je niz potpitanja učenika, a najzanimljiviji deo časa jeste svakako bilo predstavljanje metode koja se koristi za dobijanje unikatnih predmeta i dodataka napravljenih od reciklirane plastike i postupak recikliranja plastike.

Ove metode su predstavljene kroz video materijal koji je bio dostupan nastavniku u priručniku i primere pionirskih kompanija koje su se odvažile krenuti putem reciklaže. Ovi primeri su svakako deo edukacije za predstojeću radionicu gde će učenici imati priliku da rade sa opremom koja reciklažom plastike može proizvesti unikatne nove proizvode i tako pokazati da plastika ne mora uvek završiti na deponijama kao otpad.

Na kraju časa, predmetni nastavnik je održao debatu na temu upotrebe plastike. Pitanje za diskusiju je glasilo: Da li je moguće potpuno izbaciti plastiku iz upotrebe?

Naravno, nakon različitih stavova, većina učenika je bila saglasna da je trenutno plastiku nemoguće potpuno izbaciti. Ona se već uveliko primenjuje u svim sferama života i za sada je nemoguće živeti savremeni život bez nje iako predstavlja jednu od najvećih pretnji po životnu sredinu. Svi su bili saglasni da bi se životna sredina zaštitila, plastika se mora pravilno koristiti.

Projekat Opštine sa nula otpada finansira Evropska unija u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina 2014-2020 sa ciljem postizanja dugoročne resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom. Kroz primenu zajedničkih akcija baziranih na principima nula otpada i cirkularne ekonomije, projekat zajedno implementiraju Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 iz Sarajeva (BiH) i Inženjeri zaštite životne sredine – EEG iz Novog Sada (Srbija). Projektom se nastoji ojačati održivi razvoj u preko 90 jedinica lokalne samouprave prekograničnog područja Srbija – BiH. Implementacija je započela 1. marta 2021. godine, a trajaće 24 meseca. Telo za ugovaranje projekta je Ministarstvo finansija Republike Srbije (CFCU). Ukupni budžet projekta je 413.608,44 EUR, od čega je Evropska unija obezbedila 351.567,17 EUR bespovratnih sredstava.

Uz slogan Brojimo do nula, u okviru projekta je pokrenuta kampanja na društvenim mrežama Facebook i LinkedIn koja ima za cilj jačanje javne svesti u prekograničnom području. Da redovno primate obaveštenja o realizaciji projektnih aktivnosti i postignutim rezultatima, pretplatite se na projektni bilten.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *