Poljoprivredna škola sa domom učenika u Futogu izabrana za učešće u projektu „Korak za budućnost”

Na nedavnom konkursu za srednje škole, koji je organizovan u okviru projekta „Korak za budućnost: Održiva nastava, osnaživanje i participacija (STEP)” i na kom se prijavilo čak 70 škola širom Srbije, izabrano je ukupno 16 srednjih škola, među kojima je Poljoprivredna škola sa domom učenika u Futogu.Projekat „Korak za budućnost: Održiva nastava, osnaživanje i participacija

Podrška uvođenju depozitnog sistema u Srbiji” – zajednički korak ka održivijoj budućnosti

Konferencijom pod nazivom „Podrška uvođenju depozitnog sistema u Srbiji” zvanično je lansiran strateški projekt usmeren na pripremu svih aktera za uspešno uvođenje depozitnog sistema u našoj zemlji. Ovaj značajni poduhvat rezultat je partnerstva Nemačke razvojne saradnje koju sprovodi GIZ i vodećih kompanija u oblasti održivog upravljanja ambalažom: Ball Pakovanja, Solagro Smart Recycling i TOMRA Collection,

UNESCO obavešten o pretnjama Studenici: građani i ekološka udruženja podneli inicijativu zbog opasnosti devastacije kulturnog predela izgrađnjom MHE

Udruženja građana Polekol, Europa Nostra Srbija i lokalna inicijativa iz Ušća – Spasimo Studenicu podneli su zvaničnu inicijativu Centru za svetsku baštinu – UNESCO u Parizu, upozoravajući na sve ozbiljnije pritiske koji prete da nepovratno naruše jedan od najvrednijih delova kulturnog i prirodnog nasleđa Srbije, sliva reke Studenice i kulturnog predela koji okružuje manastir Studenicu,

Ohridsko jezero se suočava sa ekološkom krizom jer je endemska pastrmka pred izumiranjem

Endemska pastrmka Ohridskog jezera suočava se sa izumiranjem zbog prekomernog ribolova, zagađenja i šestogodišnjeg zastoja mrestenja, što ugrožava i vrstu i status regiona pod zaštitom UNESKO-a. Autor: Filip Nikolov, Sloboden Pečat, Severna Makedonija Ohridsko jezero, najstarije jezero u Evropi i mesto svetske baštine UNESKO-a koje dele Severna Makedonija i Albanija, suočava se sa neviđenom ekološkom

„Plave vene, balkanske istine”

Reke, jezera i obale Zapadnog Balkana – plave žile koje su milenijumima održavale biodiverzitet širom ovog regiona – nalaze se pod neviđenom pretnjom. Njihova degradacija, međutim, ostaje uglavnom nevidljiva širem svetu. Kako su istraživači istakli, to može biti zbog toga što su balkanski plovni putevi zapravo bili među najbolje očuvanim u Evropi tokom poslednjih nekoliko

Planina Zlatar postala je novi Specijalni rezervat prirode

Na jugozapadu zemlje, okružena rekama Bistrica, Uvac, Mileševka i Lim, uzdiže se najčistija planina u Srbiji. Zlatar je odlukom Vlade Srbije proglašen specijalnim rezervatom prirode. Mnoge planine u Srbiji suočile su se sa nemilom sudbinom prekomerne izgradnje i uništavanjem prirodnih resursa. Ovakve odluke mogu doprineti zaštiti prirodnih dobara i očuvanju biodiverziteta. U zvaničnom saopštenju Ministarstva

SELEKTIVNI RIBOLOV ALOHTONIH VRSTA RIBA

Na osnovu člana 31. Zakona o zaštiti i održivom korišćenju ribljeg fonda (Službeni glasnik RS, broj 128/2014 i 95/2018 – dr. zakon), koji se odnosi na spašavanje ribe i selektivni ribolov radi sprečavanja razvoja alohtonih vrsta, na inicijativu rekreativnih ribolovaca sa područja Apatina i Sombora,  realizovali smo selektivni ribolov alohtonih vrsta riba na ribarskom području

NEDELJA ZELENE DIPLOMATIJE – „Pogledaj vodu drugačije”

Od 14. do 25. novembra 2025. širom Srbije biće obeležena Evropska nedelja zelene diplomatije, ove godine posvećena očuvanju vode i održivom razvoju. Voda nas sve povezuje, kroz način na koji živimo i brinemo o zajedničkoj životnoj sredini. Svaka kap ima svoju svrhu, podsećajući nas da je zaštita vode i lična i društvena odgovornost.  Ovogodišnja Nedelja zelene diplomatije

Kako invazivne vrste riba tiho preobražavaju Savu i Dunav

Srbija se suočava sa ozbiljnom pretnjom po biodiverzitet zbog invazivnih vrsta riba koje se nekontrolisano šire Dunavom i Savom, podstaknute ilegalnim poribljavanjem i slabom primenom zakona. Hrvatska to radi drugačije. Piše: Majda Adlešić, Ekolist Na obalama Save i Dunava, u tišini ranog jutra, u mrežama lokalnih ribara često se kriju neočekivani ulovi. Umesto mrena ili

Na Vlasinskom jezeru postavljen splav za gnežđenje čigri

Kompanija Henkel Srbija, Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) i Turistička organizacija opštine Surdulica kao upravljač Predela izuzetnih odlika „Vlasina“, udruženim snagama su izgradili i postavili jedinstven splav za gnežđenje čigri na Vlasinskom jezeru na kojem će od proleća moći da se gnezde obične čigre, vrsta strogo zaštićene i ugrožene ptice. U Srbiji

Javni čas u okviru Škole političke ekologije

Polekol pokreće Školu političke ekologije, prvi edukativni program u Srbiji koji spaja teoriju, aktivizam i zajedničko promišljanje društveno-ekološke transformacije ka održivom i pravednom sistemu. Prvi javni čas biće održan u sredu, 5. novembra 2025. u 18 časova, u Umetničkom paviljonu „Cvijeta Zuzorić“ na Kalemegdanu, a ulaz je slobodan. Na prvom javnom času govoriće: Dr Mladen

Otvorena Nestlé akademija za mlade poljoprivrednike

Predavanjima iz oblasti održivog poslovanja i regenerativne poljoprivrede u Nestlé fabrici u Surčinu, počela je Nestlé akademija za mlade poljoprivrednike. O Nestlé putu održivosti „od njive do trpeze“, o tome kako funkcioniše proces nabavke kvalitetnih sirovina, o beskompromisnom kvalitetu i standardima koji čuvaju poverenje potrošača, pa sve do regenerativne poljoprivrede u praksi, 20 mladih poljoprivrednika

Akcija čišćenja PP „Rusanda“ – zajedno za čistiju prirodu!

U subotu, 25. oktobra, Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije organizuje volontersku akciju čišćenja Parkа prirode „Rusanda“ u Melencima od komunalnog otpada. Cilj akcije je očuvanje prirodnog staništa i podizanje svesti građana o značaju zaštite životne sredine. Okupljanje učesnika zakazano je za 10.00 časova na parkingu ispred Specijalne bolnice za rehabilitaciju „Rusanda“, nakon čega

Prekogranični ‚‚zeleni” projekat ugrožava ptice na Pešterskoj visoravni

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) podnelo je primedbe na dokumentaciju vezanu za izgradnju vetroelektrane „Korita” na južnim padinama Pešterske visoravni sa crnogorske strane granice koja bi direktno ugrozila seobu ptica vodenih staništa sa Pešterskog polja ka jugu. U planu je da se postavi 11 vetroturbina na grebenu duž granice Srbije i Crne