Održivi razvoj i kako ga primeniti u praksi

Kod carice svih endemita

Nacionalni park „Tara” pokriva najveći deo planine Tare, koja se nalazi na krajnjem zapadu Srbije, u lakatastoj okuci reke Drine. Proglašena je za nacionalni park 1981. godine, na površini od 19.200 ha. Područje Nacionalnog parka „Tara”, zajedno sa Zaovinama i Parkom prirode „Šargan – Mokra Gora”, čini okosnicu budućeg rezervata biosfere Drina.
Tara predstavlja visoku, znatno skraćenu površ visoku 1.000-1.200 m, sa koje se uzdižu retki vrhovi visine od 1.400 do 1.600 m, ispresecanu duboko uklesanim rečnim dolinama. Pored kanjonske doline Drine sa moćnim krečnjačkim odsecima visokim i preko 1.000 m, svojom lepotom i divljinom izdvajaju se i kanjoni reka Rače, Brusnice i Dervente, i kao izuzetna atrakcija, vodopadi Mali i Veliki skakavac na reci Rzav. Međutim, planina Tara naročito je poznata po bujnim, gustim, autohtonim četinarskim šumama, koje je čine najšumovitijom planinom Srbije i Evrope. Od preko 1.000 biljnih vrsta koliko je tu prisutno, oko 20 su endemičnog karaktera, među njima i carica svih endemita Evrope, Pančićeva omorika (Picea omorika). Pančićeva omorika je relikt tercijara, i balkanski endemit koji je preživeo veliko ledeno doba na veoma ograničenim refugijalnim staništima u srednjem toku reke Drine, zbog čega je ovaj prostor jedinstven za očuvanje biološke raznovrsnosti u globalnim razmerama. Pančićeva omorika je vrsta smrče, a ime je dobila po srpskom botaničaru Josifu Pančiću koji ju je otkrio na planini Tari 1875. godine, kod sela Zaovine i Rastišta.
Vegetaciju Tare gradi 35 šumskih i devet livadskih zajednica, gde su najzastupljenije mešovite autohtone šume smrče, jele i bukve, a posebnu vrednost čine reliktne i endemoreliktne zajedice omorike, smrče, jele, crnog i belog bora.
Pored izuzetnog biodiverziteta flore, na području Tare su i brojna staništa značajne faune. Kao što je Pančićeva omorika u biljnom, tako je Pančićev skakavac u životinjskom svetu Tare, lokalni endemit kojem je ovo područje jedino stanište. Dok Drinu i hladne potočne vode nastanjuju retke i plemenite vrste kao što su mladica i lipljan, na području Tare se nalazi oko 130 vrsta ptica, kao što su crna žuna, planinski detlić, leštarka, uralska sova, gaćasta kukumavka, žutarica, mala muharica, kreja lešnikara… Među faunom sisara je posebno značajno prisustvo medveda, vuka, divokoze, srne, vidre, divlje mačke, kune zlatice, kune belice, i tako dalje.
U Nacionalnom parku se nalaze i brojni ostaci kulturnog nasleđa. Obnovljeni manastir Rača, nekropole nadgrobnih spomenika iz 14. i 15. veka u Perućcu i Rastištu, dragoceni su deo srednjovekovne srpske kulturne baštine.

Foto: FlickR/IUCNweb

Upravljač
JP „Nacionalni park Tara”
Bajina Bašta
Telefon: 031/865-445
E-mail: office@tara.org.rs
WEB: www.tara.org.rs

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *