Ekologija

Evropljane sve više ugrožava buka

Prema izveštaju Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) o zagađenju bukom, objavljenom 9. marta, najmanje jedan od pet žitelja Evropske unije trenutno je izložen nivoima buke koje se smatraju štetnima za zdravlje. Predviđa se da će u narednim godinama taj broj rasti.
Putni promet glavni je izvor zagađenja bukom u Evropi, navodi se u novom izveštaju Evropske agencije za životnu sredinu „Buka u Evropi – 2020.”, a predviđa se da će usled urbanizacije i povećane potražnje za mobilnošću u sledećih deset godina nivo buke rasti i u urbanim i ruralnim područjima. Železnički i vazdušni promet te industrija ostali su glavni izvori onečišćenja bukom.
U izveštaju se opisuju aktuelni trendovi u pogledu zagađenja bukom u razdoblju 2012. – 2017. Prikazuju se i buduće projekcije buke i s njom povezani učinci na zdravlje ljudi u Evropi, na temelju novih smernica Svetske zdravstvene organizacije (SZO) o učincima izloženosti buci na zdravlje. Na temelju prethodne procene buke u Evropi, koju je EEA provela 2014., u izveštaju se razmatraju i mere preduzete u cilju upravljanja izloženošću buci i njezina smanjenja te se preispituje napredak u postizanju ciljeva EU-a u pogledu onečišćenja bukom utvrđenih zakonodavstvom EU-a, uključujući Direktivu o buci iz životne sredina i Sedmi program delovanja za životnu sredinu EU-a.
Procenjuje se da je 113 miliona ljudi izloženo dugotrajnoj prometnoj buci od najmanje 55 decibela (dB(A)) u dnevnom-večernjem-noćnom razdoblju. U većini evropskih zemalja više od 50 % stanovnika u gradskim područjima izloženo je buci putnog prometa jačine 55 dB ili više u dnevnom-večernjem-noćnom razdoblju. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije na tom nivou postoji velika verovatnoća pojavljivanja posledica po zdravlje. Dugotrajna izloženost buci jačine iznad 55 decibela u Evropskoj se uniji smatra visokom.

Značajne posledice po zdravlje
Dugotrajna izloženost buci ima značajne posledice po zdravlje. Na temelju novih informacija Svetske zdravstvene organizacije, Evropska agencija za životnu sredinu procenjuje da ta izloženost širom Evrope godišnje uzrokuje 12.000 preranih smrti i jedan je od uzroka pojave 48.000 novih slučajeva ishemijske bolesti srca (uzrokovane sužavanjem srčanih arterija). Procenjuje se i da je 22 miliona ljudi izloženo visokom nivou hroničnih smetnji izazvanih bukom, dok 6,5 miliona ljudi pati od hroničnih poremećaja sna. Oko 22 miliona ljudi izloženo je visokim nivoima buke železničkog prometa, četiri miliona pogođeno je bukom zrakoplova, a manje od milion izloženo je visokim nivoima industrijske buke. Prema dokazima Svetske zdravstvene organizacije, ti učinci na zdravlje počinju se pojavljivati ispod izveštajnih pragova utvrđenih Direktivom EU-a o buci i verojatno su podcenjeni. Osim toga, informacije koje su zemlje dostavile u skladu s direktivom EU-a ne obuhvataju sva urbana područja, saobraćajnice, železnice i zračne luke.
Osim što utiče na ljude, zagađenje bukom takođe je sve veća pretnja morskim i kopnenim divljim životinjama. Buka može smanjiti reproduktivni uspeh i povećati smrtnost i bežanje životinja u mirnija područja.

Cilj EU-a za 2020. u pogledu buke neće biti ostvaren
Iako su države članice EU-a ostvarile određeni napredak u mapiranju i prijavljivanju većeg broja područja s visokim nivoom buke širom Evrope, ukupni ciljevi politike o buci iz životne sredine još nisu ostvareni. Konkretno, cilj za 2020. postavljen u Sedmom programu delovanja za životnu sredinu u pogledu smanjenja onečišćenja bukom i napretka prema nivoima izloženosti buci koje je preporučila Svetska zdravstvena organizacija neće biti ostvaren. Predviđa se da će se zagađenje bukom povećavati u budućnosti zbog urbanizacije i povećane potrebe za mobilnošću.
Još uvek nedostaje više od 30 % podataka koje treba dostaviti u skladu s direktivom EU-a iako je dogovoreni rok za izveštavanje bio 2017. Znatna kašnjenja upućuju na to da države možda nisu preduzele potrebne korake za rešavanje problema onečišćenja bukom. U izveštaju se dodaje da je potrebno i bolje sprovođenje, što potvrđuje zaključke nedavne zasebne procene Evropske komisije o sprovođenju Direktive.

Mere za smanjenje nivoa buke
Države već preduzimaju niz mera za smanjenje i kontrolu buke, no i dalje je teško proceniti njihovu korist u pogledu pozitivnih zdravstvenih ishoda, navodi se u izveštaju Evropske agencije za životnu sredinu. Primeri najpopularnijih mera za smanjenje buke u gradovima uključuju zamenu starog asfalta na putevima asfaltom revnije površine, bolje upravljanje saobraćajnim tokovima i smanjenje ograničenja brzine na 30 km/h. Neke mere imaju za cilj da se podigne svest i promeni ponašanje ljudi tako što bi bili podstaknuti na upotrebu manje bučnih vidova prevoza kao što su vožnja bicikla, pešačenje ili električna vozila.
Velik broj država, gradova i regija uspostavio je i takozvana tiha područja, uglavnom parkove i druge zelene površine u koje ljudi mogu da pobegnu od gradske buke. U izveštaju se navodi da je potrebno učiniti više kako bi se stvorila i zaštitila mirna područja izvan grada te povećala dostupnost tih područja u gradovima.

Osnovne informacije o Direktivi EU-a o buci iz životne sredine
Izloženost osoba buci prati se u skladu s Direktivom o buci iz životne sredine u odnosu na dva izveštajna praga: indikator buke za dan-veče-noć (Lden), kojim se meri izloženost nivoima buke koja uzrokuje smetanje i indikator večernje buke (Lnight), kojim se meri poremećaj sna. Ti su izveštajni pragovi viši od preporučenih vrednosti Svetske zdravstvene organizacije, a trenutno ne postoji mehanizam za praćenje napretka u odnosu na te niže vrednosti.
Tekst preuzet sa stranice
The European Environment Agency
www.eea.europa.eu

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *