Kompanije

Naša je želja da menjamo svet na bolje

SBB kompanija, svesna važnosti koje telekomunikacije imaju za razvoj društva u celini, od samog osnivanja daje podršku kroz različite pojedinačne donacije, a tokom vremena, osnivanjem SBB fondacije, kroz njene aktivnosti počinje da pruža stratešku podršku i dugoročnim projektima koji imaju za cilj dobrobit društva, okoline i osnaživanje izvanrednih pojedinaca. O „zelenoj misiji” ove kompanije razgovarali smo s Jovanom Lukić, CSR direktorkom United Grupe i SBB fondacije.

SBB se već dugi niz godina ističe kao društveno odgovorna kompanija. Na koje sve načine pomažete lokalne zajednice i koji su glavni ciljevi vaših akcija?
– Ono na šta smo najponosniji je dugoročna orijentacija i strategija koja postoji od 2015. kada je Fondacija osnovana, naša želja i svest da menjamo svet na bolje i da sa promenama počinjemo od nas samih. Zato verujemo da ćemo tek u godinama koje dolaze uvideti vrednosti naših ulaganja i inicijativa koje SBB fondacija sprovodi u saradnji sa zaposlenima u SBB kompaniji i drugim kompanijama United Grupe koje su takođe njeni osnivači, kao i mnogobrojnim partnerima.
Od osnivanja SBB-a, a zatim i SBB fondacije, sprovedeni su mnogi projekti i donacije u ukupnoj vrednosti od preko 9 miliona evra. Stubovi naše i strategije društveno odgovornog poslovanja United Grupe su ulaganje u obrazovanje, zaštitu životne sredine i pomoć u ektremnim uslovima svetskih i lokalnih nedaća.
Najmlađi projekat SBB fondacije, „Stipendija prof. Njegoš B. Šolak“, namenjen je najtalentovanijoj deci Srbije, za koju možemo ponosno da kažemo da svojim znanjem, talentom i ambicijom već uveliko osvajaju i svet. Obezbeđuje im se ne samo finansijska, već i mentorska, logistička i svaka druga vrsta podrške kako bi ispunili svoje potencijale i kako bismo im pomogli da jednog dana ostave neizbrisiv trag u umetnosti, nauci i kulturi. U okviru projekta „Jezgro“ pomažemo odrastanju trenutno 285 dece u 70 porodica. Važno nam je da se deca redovno školuju, porodice nastave da budu funkcionalne i da neke od njih dovoljno osnažimo da više ne zavise ni od čije pomoći. Srećni smo da danas porodica Kuzmanović u okolini Arilja ima svoj malinjak i da njihovo osmoro dece imaju priliku da rade za sebe. Inicijativa „Ne prljaj! Nemaš izgovor!“ svakako je naš najvidljiviji projekat. Već sedmu godinu se kroz njega bavimo ekologijom i ponosna sam kada znam da za početak naši zaposleni menjaju svest i sve više učestvuju u ekološkim projektima i Fondacije i sopstvenim, a zatim i naših korisnika i ostale javnosti. Svako naše malo, svaki naš korak doprinosi tome da sutra planeta bude zdravije i lepše mesto za život.
U saradnji sa SBB-om donirali smo internet i TV usluge velikom broju institucija i organizacija. Među najvećima su Dečija bolnica u Tiršovoj, KC Kragujevac, Klinika za dečije interne bolesti i Klinika za dečiju hirurgiju i ortopediju kliničkog centra u Nišu, kao i mnoge druge. Želimo da pacijentima što brže i uz različite sadržaje što lakše prođe vreme do oporavka i odlaska kući i zato ćemo da nastavimo da i na ovaj način pomažemo zajednici.
Pored toga, United Grupa, u okviru koje i posluju i SBB i SBB fondacija, važna je podrška društva u izazovnim vremenima. Donirali smo više od milion dolara pomoći Vladi Republike Srbije u borbi protiv korona virusa.
Poslednja u nizu donacija United Grupe je pomoć dvema humanitanim organizacijama u Ukrajini u vrednosti od milion evra, koja je prvenstveno usmerena na decu i ljude koji su najviše izloženi ratnim dešavanjima, uključujući interno raseljena lica, porodice koje nisu mogle da napuste svoje domove, dečije bolnice i domove. Donacija će biti upotrebljena za medicinsku negu, medicinsko osoblje, osnovne namirnice kao što su medicinska oprema, lekovi, hrana, sanitarije.

SBB fondacija organizovala je akciju pošumljavanja. Akcija „Da šume bude više. Da se lepše diše!” okončana je nedavno. Koliko je stabala posađeno i koji je bio kriterijum za izbor lokacija za pošumljavanje?
– Srećni smo da je nakon pet meseci uspešno završena jedna od najvećih akcija pošumljavanja u našoj zemlji koju smo simbolično započeli na Svetski dan deteta, a završili na Dan studenata. Akciji u kojoj smo posadili 13.000 stabala na 16 lokacija u celoj Srbiji, od Kljajićeva do Gračanice je prethodio konkurs za udruženja, opštine i ustanove koji su mogli da prijave lokacije na teritoriji naše zemlje i imali mogućnost da posade najmanje 500 sadnica. Sadili smo u osnovnim školama, na fakultetu, parku Šumice u Kragujevcu, Viminacijumu, Kikindi…i ono što me je posebno obradovalo su reakcije lokalnog stanovništva koje se priključilo našim akcijama, ali isto tako inspirisani ovom inicijativom organizovali su sopstvene akcije pošumljavanja, čišćenja, uređenja parkova i slično.
Znate da radite pravu stvar kada neku akciju podrži i jedan Den Tana, ali i kada okupite svoje kolege, našu decu, članove naših porodica, komšije i kada svi zajedno pomognemo našoj zemlji da pokuša da postigne evropski standard pošumljenosti od 40% do 2030. godine. Naša zemlja je sada na svega 30%, a nekada se govorilo da je Srbija tamo gde je šuma. Danas, nažalost nije tako.
Akcija pošumljavanja je deo naše ekološke inicijative „Ne prljaj! Nemaš izgovor!“ u okviru koje smo sproveli brojne aktivnosti u cilju zaštite životne sredine.

Zaštita životne sredine objedinjujući je faktor za većinu aktivnosti društveno odgovornih kompanija. Vaša inicijativa „Ne prljaj. Nemaš izgovor!”, prepoznata je kao „jasna i glasna” kampanja, koja je skrenula pažnju na „zelenu” problematiku. Koji su glavni ciljevi ove inicijative i kako se ona odvijala?
– Već dugo smo usmereni na podizanje svesti o važnosti brige prema životnoj sredini, koja nije ni čista, ni zdrava koliko bi trebalo da bude. Kao i u svemu, kroz bolje razumevanje problema, dolazi se i do boljih rezultata. Mi te probleme, kao i neka rešenja iskazujemo kroz mnogobrojne projekte i kampanje koje smo do sada osmislili i realizovali.
Tokom 2015. smo kroz SBB započeli akcije čišćenja širom Srbije, a osnivanjem SBB fondacije smo aktivnosti proširili u želji da poruke dospeju do što više dece i ljudi. Pozivali smo javnost kroz projekte u kojima su učestvovale javne ličnosti da smanjimo upotrebu plastičnih kesa, podelili preko 43.000 eko cegera, organizovali smo preko 100 akcija čišćenja u skoro 30 gradova u Srbiji, donirali dečija igrališta, igrali „Ko to tamo prlja!“, organizovali konkurse „Ne prljaj. Nemaš izgovor! – IZAZOV” za osnovce, „rEKOnstrukciju“ za odrasle na koji se prijavilo više od 500 predloga. Trenutno su aktuelni „Mali eko saveti za velike promene“, insirisani upravo „rEKOnstrukcijom“, koji daju brojne predloge kako u sopstvenoj kući ili neposrednoj okolini da na jednostavne načine pomognemo borbi za zeleniju i čistiju planetu. Njih, kao i sve što radimo kroz „Ne prljaj. Nemaš izgovor!“ možete pogledati na neprljajnemasizgovor.rs, FB ili Instagram nalozima.
Svakako da kroz sve ove projekte skrećemo pažnju na važnost svakodnevne brige o životnoj okolini, reciklaži, ali naš cilj nije samo sanacija postojećeg zagađenja, već menjanje svesti i stvaranje zdravijih i samim tim srećnijih generacija.

Obrazovanje u oblasti zaštite životne sredine je presudno za budućnost. Koje su vaše kampanje bile namenjene mladima?
– Kao što SBB kroz EON platformu pruža TV usluge celom domaćinstvu puštajući sadržaje prilagođene različitim ciljnim grupama, tako i SBB fondacija osmišljava projekte za decu i odrasle. SBB-ov EON Kids je osmišljen baš za decu i njihovu sigurnost prilikom pretraživanja sadražaja, ista stvar je sa EON Connect-om, aplikacijom za bezbednost dece na internetu. Fondacija sa druge strane prirodno najveći broj projekata usmerava ka deci, koja ono što nauče u ranom dobu najčešće nose sa sobom kroz život. Mi bismo voleli da jedna od pozitivnih lekcija dođe upravo od nas i da zapamte koliko je važno da čuvaju sredinu u kojoj žive i rastu.
„Ko to tamo prlja!“ interaktivna predstava je osmišljena još 2016. godine. Godinu dana nakon nje napisali smo i knjižicu prema predstavi i sa istim nazivom. Svake godine smo postavljali parkove u raznim gradovima (23 parka u 19 gradova), uvek sa istom porukom, da ih čuvaju i održavaju čistim, kao što i njihove sobe i kuće treba da budu i kako bi mogli godinama da se koriste. U „Izazovima“ su učestvovala odeljenja osnovnih škola u Srbiji, više od 50.000 dece. Kroz četiri igre iskazali su fantastično znanje i kreativnost i pokazali nam da znaju i više od odraslih i da se zaista već u tako ranom dobu trude da nam zemlja bude čistija i zdravija. Šume smo sadili i sa decom i sa odraslima, cele porodice su se angažovale i podržale sadnju u svojim sredinama. Isto je bilo i sa akcijama čišćenja.

Predstava „Ko to tamo prlja” privukla je mnogobrojnu publiku. Šta su najmlađi mogli da nauče o životnoj sredini? 
– Epidemija virusa Covid-19 je donela mnogo izazova celom društvu, načina organizacije našeg rada je takođe morao da se promeni, a telekomunikacioni servisi su postali važniji nego ikad pre. Tokom protekle dve godine bilo je izazovno igrati bilo koje predstave, pa i „Ko to tamo prlja“. Iako je igramo uglavnom u obdaništima širom Srbije, prilagodili smo se situaciji i mahom je poslednje dve godine igrali na otvorenom prostoru, gde su deca već bila prisutna i kad su uslovi to dozvoljavali. Oko 37.000 dece je odgledalo do sad, a svako dete je dobilo i istoimenu knjižicu, kao još jedan kreativni podsetnik na ono što su kroz predstavu naučili.
Dvoje glumaca i dve balerine kroz glumu, ples i pesmu objašnjavaju deci kako i zašto da budu uredna u kući i van nje. Postavljaju im pitanja tokom predstave, uče ih i šta su bakterije i bacili, da je ulica njihova, a ne samo njihova soba, sve na duhovit i deci prilagođen način.
To što smo prethodne dve godine bili najviše napolju i online nas je podstaklo da u tom pravcu razmišljamo i kad su novi projekti u pitanju. U saradnji sa Društvom za zaštitu i proučavanje ptica Srbije planiramo da organizujemo edukativne radionice za učenike nižih razreda u osnovnim školama širom zemlje. Naučiće mnogo o prirodi, živom svetu oko sebe, kako oni zaista funkcionišu, a sve opet kroz interaktivnost, pitanja koja mogu slobodno da postavljaju i učenje kroz zabavu. Pilot projekat je odlično prošao, možemo da se prilagodimo da deo vremena budemo i u učionicama ili da budemo samo napolju, tako da još zanimljivog sadržaja i učenja kroz igru na ovu, sada već za većinu verujem veoma važnu temu, možete očekivati.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *