Problemi izazvani zagađenjem okoliša i neadekvatnim zbrinjavanjem otpada postaju sve češće predmet interesovanja šire javnosti, budući da su posljedice po planetu Zemlju i njene stanovnike sve vidljivije. Kako Zemlju nismo naslijedili od svojih predaka, nego smo je posudili od naših potomaka, veoma je važno djelovati ka ublažavanju posljedica, ali i rješenju ovog problema u čemu ključnu ulogu imaju mladi.

Na koji način ekološke teme učiniti zanimljivijim mladim ljudima, te kako oni gledaju na rješenja ovog problema, saznali smo kroz naše istraživanje. Edukacija mladih o zaštiti okoliša je od velike važnosti, a u našoj regiji postoje sjajni primjeri dobre prakse o kojima smo saznali više u suradnji sa partnerima iz Novog Sada.

Efikasni mehanizmi koji motivišu i pozivaju na akciju, te donose promjene su inicijative građana kroz koje su benefiti brzo vidljivi. Ti benefiti nisu isključivo povezani sa kvalitetnijim uslovima životne sredine već imaju humanitarni i artistički cilj.

(De)motivisanost mladih u regiji

Novi Sad je oduvijek bio otvoren za nove ideje i  moderne inicijative koje su gravitirale ka čitavom regionu. Nosioci tih ideja i inicijativa su u velikom broju slučajeva upravo mladi. U razgovoru sa Markom Rokvićem, ekspertom za upravljanje otpadom  dobili smo potvrdu onog što su nam i ankete s mladima u Novom Sadu pokazale, a to je da su mladi motivisani i spremni da se angažuju u rješavanju problema otpada. Ono što demotiviše mlade je nepoznanica o krajnjem rješenju otpada koji sakupljaju, odnosno nedovoljno informacija o čitavom lancu tretmana otpada.

U tom smislu naveo je primjer jedne IT firme sa kojom sarađuje, a koju uglavnom čine mladi. Ta grupa mladih ljudi redovno odvaja i daje za recikliražu  materijale odnosno otpad koji nastaje u poslovnom prostoru i procesu. Međutim, mladi tim ove IT firme izrazio je želju da bliže upozna proces reciklaže i čitav put otpada od razdvajanja do završnog produkta procesa. Ovaj primjer jasno pokazuje da se mladima moramo obraćati sa  kvalitetnim i potpunim  informacijama ako ih želimo motivisati i inspirisati na akciju.

Da bismo u tom bili uspješni moramo slijediti trend trenutka u kome živimo. Tako nam ekspert Marko Rokvić objašnjava da je jako važno pratiti interesovanja mladih i njihovu okrenutost društvenim mrežama i svemu što one čine.

“Ako smo ih u osnovnoj školi naučili da koriste reciklabilne materijale i razdvajaju otpad, a sa 16-17 ili 25 godina oni nemaju gde da  odlože ono što imaju kod sebe nakon upotrebe, onda smo mi kao društvo podbacili, onda bolje da ih nismo učili uopšte, jer stvaramo ozbiljan nivo njihovog nepoverenja u sistem i mnogo je teže vratiti ih dobrim navikama” rekla nam je još na kraju razgovora Kristina Cvejanov, ekspertkinja za upravljanje otpadom.

Merjem Delibašić, studentica Odsjeka za hemijsko inžinjerstvo na Metalurško-tehnološkom fakultetu u Zenici smatra kako je svijest mladih ljudi o zaštiti okoliša slabo, pa skoro i nikako izražena. Merjem smatra kako je zaštita okoliša predmet interesovanja samo u zimskim danima kada se pojavi velika količina smoga, te u toku neke ekološke katastrofe, što je pogrešno, jer bi cijelu godinu trebali raditi na zaštiti okoliša i ukazivati na propuste pojedinaca, a i tehnoloških postrojenja koja također vrše zagađenje ooliša.

Kada govorimo o rješenjima, Merjem smatra kako je odvajanje otpada ili skupljanje plastičnih i staklenih ambalaža dobra stepenica ka zaštiti okoliša.

“Potrebno je omogućiti kontejnere za odvajanje otpada nadohvat ruke, u suprotnom će rijetko ko voditi računa o tome. Jedna baterija koja se koristi u raznim kućnim uređajima zagadi čak 600.000 litara vode. To je jedna činjenica o kojoj se dovoljno ne govori i ne ukazuje, a koliko je takvih baterija bačeno u rijeku. Takvoj bateriji je mjesto u kontejneru za reciklažu. Malim koracima možemo do čistog okoliša.” – dodala je Merjem.

Primjeri dobre prakse u regiji  i svijetu

Kompanije tekstila trude da kroz popuste, kao valorizovanje donesenog otpada, privuku mlade da tekstilni otpad donose na reciklažu. Ovo je veoma važna inicijativa jer je upravo ova grana industrije jedna od najvećih zagadjivača, a moda definitivno najviše utiče na jačanje konzumerizma kod mladih. Na drugoj strani su kompanije koje kroz odgovornost prema životnoj sredini čine i socijalnu odgovornost jer je sve povezano sa humanitarnom aktivnošću. Međutim ova inicijativa ima i još jednu dobru poruku a to je depozitni sistem odvajanja otpada. To je način i pristup koji može brzo i lako da zaživi u svakoj sredini jer se direktno izmiri i vraća kupcu. Činjenica je da se taj krug zatvara u istoj kompaniji pa je to i nevidljivi  greenwashing, ali je ipak primjenjiv i održiv.

Škotska godišnje uštedi 12 miliona eura zahvaljujući depozitnom sistemu, a Hrvatska je u poslednjoj deceniji šest puta povećala stopu reciklaže.

Mladi u eko priči

Veliku ulogu u rješenju problema, te animiranju mladih za ekološke teme i direktne akcije ima obrazovanje. Kada su u pitanju ekološke teme, akcije i projekti, mladi se o ovoj temi još uvijek značajnije bave kroz neformalno obrazovanje.

“Projekat Recikliraj-profitiraj realizujemo već 3 godinu zaredom i prikupljamo otpad koji kasnije preuzima PET servis koji se kasnije bavi preradom sekundarnih sirovina, a krajem 2022. godine postavili smo i kontejner za odlaganje elektronskog otpada.” – izjavio je Senad Muslić, voditelj udruženja “Kreativci”. U ovom udruženju također su realizovali i niz radionica za učenike osnovnih i srednjih škola, a Senad je kroz rad sa djecom zaključio da samo 20% djece zajedno sa svojim roditeljima odvaja otpad, a potom ih odlaže u predviđene kontejnere.

U Bosni i Hercegovini postoji sistem tzv. eko škola. Osnovni cilj Certificiranog mehanizma Eko škola u BiH je uključiti očuvanje okoliša/životne sredine na principima održivog razvoja u rad odgojno-obrazovnih institucija u BiH, preko implementacije aktivnosti koje će uvesti vidljive promjene stavova i ponašanja u svakodnevnom životu i radu učenika/ica i uposlenika/ica škole, ali i šire društvene zajednice. Na popisu certificiranih eko škola nalaze se i dvije škole iz Zenice, a na linku možete pročitati na koji način one brinu o zaštiti okoliša I recikliranju otpada.

Navike se stvaraju od malih nogu, stoga je veoma bitno uključiti djecu i mlade u rješavanje problema, ali I kritičko razmišljanje o temi. Navike koje vode do dugoročnih rješenja možemo učiniti već danas, a svojim primjerom potaknuti ljude iz naše lokalne zajednice da počinju djelovati ka globalnom rješenju ili bar ublažavanju štete koja je već napravljena.

Autori teksta: Radio Active Zenica i Institut za održivi razvoj i zaštitu životne sredine “Zeleni krug” Novi Sad