Ostalo

OPŠTINE SA NULA OTPADA: Srednja škola Krupanj jedna od pilot škola u uvođenju „zelenijeg“ edukacijskog sadržaja u nastavni plan i program

U okviru projekta Opštine sa nula otpada jedan celi set projektnih aktivnosti usmeren je na mlađu populaciju i u tom pogledu projekat direktno uključuje 6 pilot srednjih škola prekograničnog područja i za njih predviđa uvođenje koncepta nula otpada u vannastavni kurikulum kroz kreiranje Priručnika za nastavnike, kao i nabavku opreme za recikliranje za praktičnu primenu stečenih znanja.

Prema uputstvima iz pripremljenog Priručnika, nastavnici pilot škola projekta krenuli sa realizacijom časova nastojeći tako učenicima predstaviti teme cirkularne ekonomije i koncepta nula otpada, a jedna od škola je i Srednja škola Krupanj.

U četvrtak, 08. decembra, u Srednjoj školi Krupanj sa Domom učenika u Krupnju je održan čas poslovne ekonomije, a koji je predmetni nastavnik organizovao prateći uputstva iz priručnika „Integracija tematike upravljanja otpadom u postojeći nastavni plan i program“. Na pripremi i finalizaciji priručnika za nastavnike je u proteklih godinu dana predano radio tim profesora, stručnjaka i pedagoga.

U srednjoj školi Krupanj je tokom časa vladala opuštena atmosfera. Času poslovne ekonomije su prisustvovali, pored učenika iz odeljenja, profesorka biologije i pedagog škole. Glavna tema časa poslovne ekonomije je bila „Cirkularna ekonomija“.

Uvodni deo časa je posvećen trenutnom konceptu funkcionisanja ekonomije u većem delu sveta, a to je linearna ekonomija. Ovaj model se zasniva na sledećem principu: uzimamo prirodne resurse iz životne sredine, pretvaramo ih u svakodnevne predmete, koristimo ih i uglavnom bacimo na kraju njihovog životnog veka. Kao rezultat toga, imamo velike količine neadekvatno zbrinutog otpada.

Predmetni nastavnik je objasnio koncept linearne ekonomije kroz primer plastične flaše. Prvo, plastika se dobija od nafte, koja se transportuje brodom u fabrike. U fabrikama se nafta pretvara u proizvod, u ovom slučaju plastične flaše, pomoću visoke temperature i pritiska. Nakon toga, flaša se puni vodom ili nekim drugim pićem i transportuje se u skladište pre nego što se pojavi na tržištu. Nakon toga se flaše distribuiraju u prodavnice, gde ih potrošači kupuju. Kada popijemo tečnost iz flaša, te flaše odbacujemo i velika količina tih flaša završi u rekama, šumama, plažama itd.

Upravo zbog takvog sistema funkcionisanja, čovečanstvo ne može preživeti i ekonomski napredovati sa principom linearne ekonomije na duže staze. Profesor je objašnjavao da je cirkularna ekonomija upravo taj novi princip ekonomije koji nove generacije ekonomista trebaju da usvoje. Sa stanovišta ekonomista, cirkularnom ekonomijom se postižu dva istovetna cilja: profit i zaštita životne sredine.

Pred sam kraj predavanja, profesor je predstavio učenicima pozitivne primere dobrih praksi iz priručnika za nastavnike. Ovi primeri dobre prakse iz zemalja EU i sveta su samo deo primera cirkularne ekonomije koja postaje danas sve aktuelnija zbog porasta svesti kod ljudi o zaštiti životne sredine i novim mogućnostima za razvoj privrede i smanjenje nezaposlenosti.

Na kraju, profesor je za domaći zadatak zadao učenicima da pogledaju video zapise iz priručnika, podele se u grupama i pripreme prezentacije o putu „od kolevke do groba“ nekog proizvoda kojeg učenici odaberu. Nakon toga, međusobno će voditi diskusiju o onome što je istraženo i prezentovano.

Interesantna činjenica je da termin cirkularna ekonomija nije bio poznat od ranije učenicima, a tako ni predmetnom nastavniku što samo po sebi dovoljno govori o značaju primene izrađenog Priručnika za razvoj nastavnih procesa.

Projekat Opštine sa nula otpada finansira Evropska unija u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina 2014-2020 sa ciljem postizanja dugoročne resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom. Kroz primenu zajedničkih akcija baziranih na principima nula otpada i cirkularne ekonomije, projekat zajedno implementiraju Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 iz Sarajeva (BiH) i Inženjeri zaštite životne sredine – EEG iz Novog Sada (Srbija). Projektom se nastoji ojačati održivi razvoj u preko 90 jedinica lokalne samouprave prekograničnog područja Srbija – BiH. Implementacija je započela 1. marta 2021. godine, a trajaće 24 meseca. Telo za ugovaranje projekta je Ministarstvo finansija Republike Srbije (CFCU). Ukupni budžet projekta je 413.608,44 EUR, od čega je Evropska unija obezbedila 351.567,17 EUR bespovratnih sredstava.

Uz slogan Brojimo do nula, u okviru projekta je pokrenuta kampanja na društvenim mrežama Facebook i LinkedIn koja ima za cilj jačanje javne svesti u prekograničnom području. Da redovno primate obaveštenja o realizaciji projektnih aktivnosti i postignutim rezultatima, pretplatite se na projektni bilten.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *