Ekologija

Međunarodna noć slepih miševa

Svakog poslednjeg vikenda u avgustu obeležava se Međunarodna noć slepih miševa. Cilj ove manifestacije je da se popularišu i zaštite slepi miševi, da se građani upoznaju sa njihovim specifičnim načinom života, i da se razbiju predrasude i strahovi vezanih za ove leteće sisare.
Inicijativa Međunarodne noći slepih miševa je nastala u okviru Sporazuma o očuvanju slepih miševa Evrope (1991), koji je deo međunarodne Konvencije o očuvanju migratornih vrsta divljih životinja (poznatije kao Bonska konvencija), koja je u Srbiji stupila na snagu 1. marta 2008. godine.
Slepi miševi, šišmiši ili ljiljci (Chiroptera) pripadaju redu sisara koje izdvaja sposobnost aktivnog leta i eholokacije. U Srbiji je do sada otkriveno više od 30 vrsta slepih miševa i gotovo svi su strogo zaštićeni Pravilnikom o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta. Staništa i odmarališta slepih miševa su pećine i drugi podzemni objekti, šuplja stabla i građevine. Njihova najznačajnija boravišta su speleološki objekti kojih u Srbiji ima preko 1.000. Slepih miševa ima svuda oko nas i možemo ih videti u sumrak i noću u bilo kom delu Novog Sada, Vojvodine i Srbije. Urbanu sredinu naseljava nekoliko vrsta slepih miševa koji su se prilagodili na život sa čovekom. Njihova skloništa su najčešće parkovi, mostovi, stare građevine, zgrade, tavani, groblja, pukotine u fasadi, prostor između crepova ili betonskih blokova na zgradama, pa čak i kutije od roletni.
Građani se često obraćaju Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode za pomoć kada im slepi miš slučajno uleti u stan ili ako treba zbrinuti povređenu životinju. Ako vam slepi miš slučajno uleti u sobu, najbitnije je da ne paničite, i najbolje što možete da uradite je da ugasite svetlo, ostavite mu otvoren prozor, nakon izvesnog vremena u većini slučajeva će sami naći put i izleteti napolje. Ako se slepi miš primiri negde na podu ili zakači na zavesu, nežno ga uhvatite sa rukavicom na ruci i pustite u prirodu. Ukoliko se plašite da ovo uradite najbolje je da zovete stručnjake Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode.
www.pzzp.rs

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *