Ekologija

COP27 – ambiciozni ciljevi u borbi protiv sve teže klimatske krize

U egipatskom letovalištu Šarm el Šeik 6.  novembra će biti otvorena najveća globalna godišnja klimatska konferencija COP27, koja će do 18. novembra pod okriljem UN okupiti šefove država i vlada, ministre i stručnjake, kao i predstavnike civilnog društva i ekološke aktiviste.
Glavni cilj skupa je da učesnici pokažu novu posvećenost ciljevima definisanim Pariskim klimatskim sporazumom iz 2015. godine, u trenutku kada se svet suočava sa rastućom energetskom krizom, rekordnom emisijom gasova sa efektom staklene bašte i učestalom pojavom ekstremnih vremenskih uslova.
To je 27. redovna konferencija potpisnica Okvirne konvencije UN o klimatskim promenama iz 1992. godine,a na dnevnom redu će se naći niz tema koje su bile razmatrane već i na prethodnoj konferenciji, COP26, koja je održana u novembru 2021. u škotskom Glazgovu.
Reč je o hitnom smanjivanju emisije štetnih gasova, izgradnji otpornosti i prilagođavanju ne neizbežne posledice klimatskih promena, i o ispunjenju obećane finansijske podrške borbi protiv klimatskih promena.
Ujedinjene nacije su 1992. godine u Rio de Žaneiru organizovale Zemaljski samit, na kojem je i usvojena okvirna konvencija (UNFCCC) i osnovan sekretarijat UN za klimatske promene.
Konvenciju, kojom su se države obavezale da “stabilizuju” koncentraciju štetnih gasova u atmosferi, do sada je potpisalo 197 učesnica konferencije.
Od 1994. godine redovno se svake godine održavaju klimatski samiti COP koji okupljaju strane potpisnice konvencije (Conference of the Parties), a to su govoto sve države sveta.
Na tim konferencijama u pregovorima su postizane brojne dopune izvorne konvencije, na primer Protokol iz Kjota 1997. godine i Pariski sporazum o klimi iz 2015. godine, kojima su uglavnom definisani ambiciozniji ciljevi u borbi protiv klimatskih promena.
U Parizu države sveta su se sporazumele da ulože dodatne napore kako bi se sprečilo da globalna temperatura poraste više od 1,5 stepeni u odnosu na temperaturu predindustrijskog perioda, i da više izdvajaju za suzbijanje klimatskih promena.
U Glazgovu je prošle godine obeleženo pet godina od Pariskog sporazuma, pošto konferencija 2020. nije održana zbog pandemije korona virusa. COP26 je završen Klimatsklim paktom iz Glazgova, u kojem je potvrđen cilj od 1,5 stepeni.
Učinjeni su i određeni pomaci u osmišljavanju kako da se Pariski sporazum sprovede u praksi, a zemlje učesnice su, između ostalog preuzele i obavezu da do COP27 dostave nacionalne planove sa ambicioznijim ciljevima u borbi protiv klimatskih promena.
Međutim, od 193 države koje su potpisale konvenciju, samo su 24 do sada Ujedinjenim nacijama dostavile nacionalne planove.
U Glazgovu su se, u konferencijskoj sali i izvan nje, čula i brojna obećanja vezana za nultu emisiju štetnih gasova, zaštitu šuma, finansiranje i brojna druga pitanja.
Predsedavajuća zemlja ovogodišnjeg samita, Egipat, saopštila je da će cilj COP 27 biti da se učini iskorak od pregovora i planiranja, ka konkretnoj, blagovremenoj akciji.
“Želimo da ubrzamo akciju protiv klimatskih promena kroz smanjenje emisija, intenziviranje napore za adaptaciju, kao i unapređenje adekvatnih finansijskih tokova. Svesni smo da ‘pravedna (klimatska) tranzicija’ ostaje prioritet za zemlje u razvoju širom sveta”, navelo je egipatsko predsedavanje na svom sajtu.
Jedan od problema koji će se, prema oceni stručnjaka naći na dnevnom redu COP27, je takozvani problem “gubitka i štete”.
Reč je o pomoći, najčešće nerazvijenim zemljama koje najteže osećaju klimatsku krizu, kao i ispunjenje obećanja da će bogate države iz svojih klimatskih fondova izdvajati godišnje 100 milijardi dolara za siromašne.
“Napredak u realizaciji godišnjih 100 milijardi dolara izgradiće veće poverenje između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju, i pokazati da  se obećanja zaista ispunjavaju”, navodi se na sajtu egipatskog predsedavanja COP27.
Egipatsko predsedavanje podseća i da su se države sveta u Glazgovu obavezale na odučniju akciju kako bi se osnažila otpornost zemalja, posebno najranjivijih zajednica, i kako bi se one adaptirale na ekstremne vremenske pojave, kao što su toplotni talasi, poplave ili šumski požari.
Deo konferencije biće i tehnička pitanja, na primer kako da se u svim zemljama standardizuje merenje štetnih emisija da bi bilo uporedivo.
Diskusije na konferenciji COP27 treba da otvore put za prvi globalni “inventar” na konferenciji COP28 2023. godine, kada treba da bude analiziran globalni progres u borbi protiv klimatskih promena i u sprovođenju Pariskog sporazuma.
Izvor: Dnevni evropski servis
Foto: UN

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *