Koliko smo blizu konceptu održivih gradova?

Balans između ekoloških, socijalnih i ekonomskih faktora čine urbane sredine održivim

Predsednik Udruženja „Inženjeri zaštite životne sredine” Igor Jezdimirović smatra da je Novi Sad počeo da gubi potencijal da postane urbana sredina koja se može pohvaliti održivim razvojem.

Igor Jezdimirović

„Svedoci smo da grad ubrzano raste, a da taj rast ne prati razvoj komunalne infrastrukture i pametno prostorno planiranje. Sruši se porodična kuća, iznikne višespratnica, a pristupni put ostane isti ili se suzi da bi se napravila parking mesta. Ono malo zelenila iz dvorišta kuće pređe u parking, kanalizacioni vod se malo ili nimalo proširi, a poraste potreba za vodom i električnom energijom. Uz sve to, investitor nije obavezan da obezbedi mesto za kontejnere za otpad, pa se i na ime toga, malo prostora ukrade od javne površine”, kaže Jezdimirović.
Prema njegovim rečima, ne shvata se dovoljno značaj zelenih površina i pametnog urbanog planiranja u svetlu adaptacije na klimatske promene. Pitanje upravljanja otpadom sporo se rešava, sve su veće saobraćajne gužve, sve češće se govori o lošem kvalitetu vazduha, toplotnim ostrvima, porastu potrošnje energije…
„Rešenje je da donosioci odluka postave jasne okvire za razvoj grada koji su uslovljeni dostupnim resursima. Slobodne zelene površine imaju značajnu funkciju u regulisanju mikroklime, razvoj primarne selekcije i upravljanje otpadom je civilizacijska tekovina, kao i kanalizaciona mreža i prečišćavanje otpadnih voda, unapređenje javnog saobraćaja su odavno osnov održivog razvoja grada”, smatra Igor Jezdimirović.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *