Održivi razvoj i kako ga primeniti u praksi

Đerdap u UNESKOvoj porodici geoparkova

Đerdap je prvo područje u Srbiji nominovano za pristupanje UNESCO Globalnoj mreži geoparkova. Geopark „Đerdap” u osnivanju nalazi se u severoistočnoj Srbiji, a Dunav je ujedno i prirodna i administrativna granica između Srbije i Rumunije. Pokriva teritoriju od 1.330 kvadratnih kilometara, uključujući i područje Nacionalnog parka „Đerdap”, prevazilazeći gotovo dvostruko njegovu teritoriju. Obuhvata priobalni pojas Đerdapske klisure u srednjem toku Dunava i njegovo zaleđe – delove planina Liškovac i Miroč.
Geopark je teritorija jasno definisanih granica u okviru koje se štite, prezentuju i promovišu ne samo međunarodno značajni objekti geonasleđa već i sve druge prirodne i kulturno-istorijske znamenitosti. Prvim geoparkom u Srbiji upravljaće naš najveći istoimeni nacionalni park, koji se za to priprema već nekoliko godina od kada je nominovan, kaže nam Sanja Manojlović, rukovodilac službe za informisanje, prezentaciju, turizam i Geopark u JP NP „Đerdap”.
– Upravljačku funkciju budućeg Geoparka Đerdap preuzeće JP NP „Đerdap”, ali da bi se uspešno funkcionisanje i upravljanje jednim geoparkom ostvarilo potrebno je uključenje i ostalih aktera, pre svega potpisnica sporazuma o saradnji na uspostavljanju Geoparka „Đerdap”, a to je Ministarstvo zaštite životne sredine, sve četiri opštine na kojima se prostire Geopark i JP NP „Đerdap”. Pored ovoga vrlo je bitno i formiranje tog tehničkog saveta Geoparka „Đerdap” koje je ostvareno rešenjem Ministarstva zaštite životne sredine 2018. godine, a čine ga predstavnici pomenutog ministarstva, lokalnih samouprava i turističkih organizacija, Srbija šuma i JP NP „Đerdap”. Zadatak ovog tehničkog saveta je da donosi planska dokumenta kojima će definisati aktivnosti Geo parka „Đerdap”, zatim da učestvuje u izradi i sprovođenju projekata, ali i da podstiče međunarodnu saradnju sa članicama evropske i globalne mreže geoparkova – ističe Manojlović.
Osnovni cilj geoparkova je stvaranje uslova za napredovanje i razvoj lokalne sredine i domaćeg stanovništva. Bez dobrobiti lokalnog stanovništva je pojam geoparka nezamisliv.
Prirodne i kulturne vrednosti su pritom „podloga”, ali same po sebi nisu dovoljne. U celom svetu vlada veliko interesovanje za posećivanje područja posebnih vrednosti, a geoparkovi su tu u samom vrhu, sa ogromnim mogućnostima za razvoj „geoturizma”.
– Za geoparkove je vrlo važno da lokalno stanovništvo prepozna i učestvuje u aktivnostima, jer lokalno stanovništvo može biti najbolji ambasador jednog takvog prostora i može na najbolji način predstaviti ne samo geološko nasleđe već i prirodno nasleđe i kulturno istorijske znamenitosti. Za lokalno stanovništvo je važno da će se kroz te aktivnosti podsticati poljoprivredna proizvodnja, revitalizovati neki stari zanati, omogućiti da se proizvodi bolje plasiraju – dodaje Sanja Manojlović.
Ovo područje je bogato liticama, kanjonima, kao i prelepim kraškim formacijama, škriljcima i peščarima. Atraktivnost lokacije za planinarenje pospešuje i postojanje srebrnih lipa, javora i bukove šume, jorgovana i jasena.
Gvozdena kapija (Iron Gate) je jedinstveni prirodni fenomen sa mnogo interesantnih geo-morfoloških oblika. Ova klisura proteže se od stene Babakaj koja izlazi iz Dunava, nedaleko od tvrđave Golubac, sve do hidroelektrane u blizini Kladova. Klisura Gvozdena kapija sastoji se od četiri manje klisure i tri basena.
Posetioci mogu otkriti izvanredne pejzaže sa grebena, sa vrha planine Miroč i lutajući duž staza uz reku Dunav. Na taj način mogu da iskuse nezaboravnu scenu netaknute prirode i odsustvo ljudskog uticaja na geo-morfologiju i divlje životinje.
U slučaju da posetioce Geoparka zadesi loše vreme, treba pomenuti da je NP „Đerdap” opremio zgradu u Tekiji, koja je geološki interpretativni centar. U ovom Centru materijali i druge informacije o geoproizvodu su na raspolaganju turistima. U opremanje Centra koji je u podrumskim prostorijama je utrošeno 30.000 evra i on je deo većeg projekta dunavskog transnacionalnog projekta Interreg Danube GeoTour.
Osim interpretativnog centra u Tekiji, veoma moderan centar za posetioce nalazi se u prizemlju upravne zgrade Nacionalnog parka „Đerdap” u Donjem Milanovcu. On već ima sve elemente i opremu da pruži potrebne informacije budućim posetiocima Geoparka Đerdap. Postavka sadrži interaktivnu taktilnu izložbu fosila, s idejom da posetioci „komuniciraju” sa eksponatima uz objašnjenja na srpskom, engleskom i Brajevom pismu. Postavka u geološkoj sobi sadrži veliki broj eksponata koji su pronađeni na prostoru Đerdapa i dokumentuju bogatu prošlost ovog područja. Centar za posetioce namenjen je i edukaciji dece kao i svih ostalih o značaju zaštite prirode, informisanju turista i turističkoj promociji jednog od najvrednijih i najlepših područja Srbije i Evrope. Tu su i preparirane životinje, ptice i ribe, samo kao mali deo onoga što živi u kopnenom i vodenom prostranstvu od 130 hiljada hektara Geoparka „Đerdap”.
Biolozi su u NP „Đerdap” evidentirali oko 1.100 biljnih vrsta, tu je oko 50 vrsta sisara: jelena, srna, divljih svinja, vukova i risova koji je predator i najbolji pokazatelj očuvanosti ovog staništa. Osim sisara ima blizu 200 vrsta ptica. Tu su i stanarice i selice a i reka im pruža utočište u zimskim mesecima i veliki broj ptica iz severne Evrope dolazi na Dunav zbog zimovanja.
Na svojoj teritoriji Geopark Đerdap beleži listu od 63 geološka lokaliteta. Neka sa ovog spiska su Ploče, Mali i Veliki Štrbac, Kovilovo, Rajkova pećina, Prirodni most Valja Prerast, nedaleko od Majdanpeka, je najviši prirodni kameni most u Srbiji. Svojom visinom od 44,8 m i širinom u dnu od 9,7 m, dominira okolinom u svojoj lepoti. U blizini još jedna prirodna lepota, prelepi kaskadni vodopad Beli Izvorac. U okviru Geoparka Đerdap je i kanjon Boljetinske reke, gde se nalaze čuveni geološki slojevi raznih boja koji predstavljaju pravu retkost u Evropi. Na samo tridesetak kilometara od Negotina, nalazi se još jedno „čudo prirode” koje je vredno pomena, a to su tzv. Vratnjanske kapije. Kanjon Vratne je veoma nepristupačan, i krije tri kamena „luka”, odnosno tri kamene kapije, koje su davno nastale urušavanjem pećina.
Listu kulturnih dobara čine 34 lokaliteta između Golubačke tvrđave na zapadu do Diane i Fetislama kod Kladova na istoku Geoparka „Đerdap”. Arheološko nalazište Lepenski Vir je najznačajniji kulturni spomenik na tom prostoru a ujedno i jedan od najznačajnijih praistorijskih lokaliteta u Evropi. Poseban značaj Lepenskog Vira leži u činjenici da je postojalo stalno naselje osnovano u vreme kada su u ostatku Evrope postojala samo privremena skloništa nomadskih lovaca. Osnovna karakteristika arhitekture Lepenskog Vira su trapezoidan plan prizemlja kuća. Sve kuće su identične forme i razlikuju se samo u veličini.
Lokalitet „Diana” nalazi se na obali Dunava na oko dva kilometra nizvodno od Hidroelektrane „Đerdap 1”, pored puta Tekija – Kladovo. Smatra se da je jedan od najvećih i najbolje očuvanih vojnih utvrđenja gornjo-mezijskog limesa. Logor je bio u upotrebi od 1. do 6. veka.
Golubački grad ima veoma značajno mesto među spomenicima srednjovekovne vojne arhitekture. Sagrađen je 1335. godine kao pogranični grad i strateški važno utvrđenje. Temelji utvrđenja su neregularni i potpuno u skladu sa konfiguracijom terena. Postojalo je devet kula visokih od 20 do 25 metara. Kule su povezane gradskim zidinama.
Uživanje u geološkim i prirodnim darovima ovog podneblja, turisti mogu kombinovati sa posetom muzejima, šetnjama na desetak obeleženih pešačkih staza, vožnjom dunavskim međunarodnim biciklističkim rutama, korišćenjem sportskih objekata i učešćem na tradicionalnim letnjim manifestacijama kao što su Zlatna bućka Đerdapa, Porečki kotlić, Kup Đerdapa u jedrenju, Dan Dunava, Dečiji festival zabavne muzike TIN, Jorgovan fest ili Etno festival istočne Srbije.
Darinka Mihajlović

O geoparkovima
Jedna od najznačajnijih međunarodnih aktivnosti u domenu zaštite geodiverziteta i geonasleđa je formiranje Evropske i UNESCO Globalne mreže geoparkova. Inicijalna Evropska mreža geoparkova, osnovana je 2000. godine i trenutno obuhvata 71 područje u 23 zemlje, dok UNESCO Globalna mreža, osnovana 2004. godine, broji 140 područja širom sveta, uključujući i evropske geoparkove.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *