Zaštita životne sredine i njen značaj za održivi razvoj Vojvodine

Kako se štiti prirodno bogatstvo Vojvodine

Sistem očuvanja prirode – režimi zaštite, uspostavljanje zaštićenih područja, upravljanje i kontrola – utvrđen je Zakonom o zaštiti prirode i aktima nadležnih organa o zaštiti pojedinih prirodnih dobara. Registar zaštićenih prirodnih dobara vode Zavod za zaštitu prirode Srbije i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, koji sprovode postupak revizije i kategorizacije svih prirodnih dobara i pripremaju predloge nadležnim organima. Kategorije prirodnih dobara definisane Zakonom o zaštiti prirode su: zaštićena područja, nacionalni park, strogi rezervat prirode, specijalni rezervat prirode, predeo izuzetnih odlika, park prirode, zaštićeno stanište, spomenik prirode, zaštićene vrste, strogo zaštićena divlja vrsta, zaštićena divlja vrsta, pokretna zaštićena prirodna dokumenta.
Kako se navodi na stranici Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, u postupku valorizacije i stavljanja pod zaštitu nekog područja polazi se od najvažnijih svetskih strategija, akcionih planova, konvencija i kategorija (IUCN Crvena lista kategorija i IUCN kategorije za zaštićena prirodna dobra), čime se obezbeđuje kompatibilnost zaštite prirode sa međunarodnim standardima. Primenom savremenih i međunarodno priznatih principa i osnova u valorizaciji prostora i prirodnih vrednosti, njihovoj promociji i upravljanju prirodnim dobrima obezbediće se uključivanje prirodnih dobara na našoj teritoriji u planirane mreže zaštićenih područja neposrednog okruženja, regiona i Evrope, kao i njihov upis u svetske liste zaštićenih područja.
Imajući u vidu da samo postizanje statističkog cilja nije jedini cilj, paralelno sa procesom povećanja zaštićenih površina, potrebno je očuvati i unaprediti stanje u postojećim prirodnim dobrima. Prikaz ugroženosti svakog od navedenih zaštićenih područja, ukazuje na potrebu poboljšanja opšteg pristupa zaštite i upravljanja ovim prostorima. U tom smislu potrebno je pre svega rešiti pitanje upravljača zaštićenih područja, koji su često nedovoljno stručno i materijalno opremljeni, a u velikoj meri su i u sukobu interesa, budući da su istovremeno i korisnici prostora. Iz toga bi proizišlo i rešenje za formiranjem odgovarajuće čuvarske službe.


Projekat „Zaštita životne sredine i njen značaj za održivi razvoj Vojvodine” sufinansiran od strane Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove Sekretarijata koji je dodelio sredstva.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *