Održivi razvoj i kako ga primeniti u praksi

Kroz kanjon

Područje Sićevačke klisure nalazi se u jugoistočnom delu Srbije, obuhvata delove područje opština Niš i Bela Palanka, ukupne površine 7.746 ha, od čega na području opštine Niš 5.559 ha, a 2.187 ha na području Opštine Bela Palanka.
Park prirode „Sićevačka klisura” stavljen je pod zaštitu kao područje izuzetne biološke raznovrsnosti i stanište ili boravište velikog broja endemičnih, endemoreliktnih, reliktnih i retkih vrsta biljaka i životinja, kao osobeni primer pojave i međudejstva geoloških, geomorfoloških i hidroloških procesa i kao predeo izraženih obeležja prirodne lepote i uspešnog spoja prirode, ljudskih tradicionalnih delatnosti i graditeljstva i kulturno-istorijskih spomenika.
Najatraktivniji deo klisure je grandiozni Gradištanski kanjon sa tesno sklopljenim stranama, koje najvećim delom čine vertikalne, stepenasto odsečene kamene litice. Širina kanjona pri dnu se uglavnom svodi na rečno korito Nišave. Upravo na ovim liticama se gnezdi jedan od poslednjih parova suvog orla u Srbiji. Na izlazu iz kanjona se nalazi uzvišenje Oblik. Značajno je jer se još samo na njemu i Jelašničkoj klisuri nalazi zajedničko stanište dva tercijarna relikta i balkanska endemita, srpske ramonde (Ramonda serbica) i Natalijine ramonde (Ramonda nathaliae).
Biljne vrste koje se još sreću u klisuri su žalfija (Salvia officinalis) čije je ovo najveće i najsevernije nalazište, košutica ili žutilica (Coronilla emeruss L.), submediteranska vrsta retka u Srbiji, divlji jorgovan (Syringa vulgaris), sedefče (Ryta graveolens), mečja leska (Corylus colurna), divlja višnja, itd..
Do sada je na području Sićevačke klisure registrovano oko 100 vrsta ptica, od čega oko 75 gnezdarica. Vrsta koja čini područje međunarodno značajnim je najveća sova na svetu, buljina (Bubo bubo) i još 32 vrste retkih ptica među kojima se kao najznačajnije, gnezdarice navode: osičar (Pernis apivorus); grabljivice: suri orao (Aquila chrysaetos), sivi soko (Falco peregrinus), kratkoprsti kobac (Accipiter brevipes), orao zmijar (Circaetus gallicus); lešinari: ćuk (Otus scops), sredozemna beloguza (Oenanthe hispanica), crvenoglavi svračak, žutokljuna galica i strnadica kamenjarka…

Foto: wiki/ Đorđe Marković

Upravljač
JP „Srbijašume“,
Šumsko gazdinstvo „Niš“
Niš
Telefon: 018/520-043
E-mail: sgnis@srbijasume.rs
WEB: srbijasume.rs

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *